Foto: FAH

RUSIJA ne namjerava ograničiti pristup internetu i staviti ga pod potpunu kontrolu, izjavio je u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin upozorivši na veliki porast cyber napada na državne internetske stranice otkako je započela kriza u Ukrajini.

"Želio bih istaknuti da mi ne namjeravamo ograničiti pristup internetu, staviti ga pod potpunu kontrolu, pod kontrolu države, ograničavati zakonite interese i mogućnosti ljudi, društvenih organizacija, poduzetništva u području infromacija", izjavio je Putin na sjednici Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, a prenijeli su ruski mediji.

"To se čak i ne razmatra", dodao je.

Sloboda medija temelj demokratske vlasti

"Sloboda medija, pravo građana na dobivanje i širenje informacija - to su temeljna načela demokratske vlasti, svake demokratske države i društva i treba ih strogo poštovati", istaknuo je.

Svrha njegove izjave bila je odagnati nagađanja da planira ograničiti pristup internetu, kojega je nazvao "projektom CIA-e" i rekao da ga koriste njegovi protivnici kako bi organizirali prosvjede protiv njega.

Rast cyber napada

Putin je također rekao da su službe sigurnosti otkrile stalan rast cyber napada, posebice u posljednjih šest mjeseci - razdoblju u kojemu se pogoršala kriza u Ukrajini.

Po njegovim riječima, intenzitet cyber napada "ovisi o trenutačnoj, međunarodnoj situaciji"

"Moramo jako poboljšati sigurnost domaćih komunikacijskih mreža i izvora informacija, prije svega onih koje koriste državne strukture", kazao je on ne navodeći na koji način Rusija planira to učiniti.

Porošenko za EU unatoč Putinu

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko osigurao je privremeni mir na nestabilnom istoku zemlje koji mu pruža priliku da približi Ukrajinu Europi, ali ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje ima karte kojima bi mu mogao pomrsiti račune, piše Reuters.

No mjesec dana prije parlamentarnih izbora koji bi mu trebali osigurati potporu parlamenta za dalekosežne reforme, Porošenkov mirovni plan izložen je sve većim domaćim kritikama, čak i nekih bivših saveznika.

Odbijanje SAD-a da mu da moderno oružje kako bi pobijedio prorurske separatiste i europska odgoda provedbe dijela sporazuma o pridruživanju koji se odnosi na uspostavu zone slobodne trgovine kako bi se umirilo Moskvu šalju jasnu poruku da potpora Zapada Kijevu ima granice.

Tri godine "autonimije" separatistima

Porošenkov plan da separatistima na istoku da tri godine ograničene autonomije, što tek treba 'prodati' svojoj prozapadnoj političkoj eliti, potkopavaju i pobunjenici koji tvrde da ne žele biti dijelom nikakvog velikog plana Kijeva.

Iako su se ruske snage velikim dijelom povukle iz Ukrajine nakon intervencije u kolovozu koja je situaciju na terenu okrenula u korist pobunjenika, analitičari ističu da se Putinov plan destabilizacije Ukrajine nije promijenio.

"Rusija ne nastoji stabilizirati situaciju. Nastoji je destabilizirati", rekao je James Sherr iz londonskog think-tanka Chatham House.

Porošenko: Najopasniji dio rata završio

Porošenko nastoji skrenuti pozornost s neuspješne vojne ofenzive na prekid vatre proglašen 5. rujna. Svakodnevnih vojnih žrtvi više nema i "najopasniji je dio rata" završio, rekao je nedavno.

Ukrajince je pozvao da se pripreme na sveobuhvatne reforme nakon izbora 26. listopada koje bi trebale iskorijeniti korupciju i osigurati potporu Europe kako bi zemlja mogla aplicirati za članstvo 2020.

Odbacivanje reformi, upozorio je, značilo bi da bi budućnost Ukrajine bila da bude "sama s Rusijom."

Sve glasnije kritike

No, sve su glasnije kritike njegova plana da da privremenu i ograničenu autonomiju separatističkim regijama na istoku zemlje, poznatima kao Donbas.

"Svima je jasno da ne postoji dogovorena vizija budućnosti Donbasa što je osnovna zamjerka mirovnom procesu", rekao je Serhij Taruta, guverner Donecka, koji velikim dijelom drže separatisti.

"Ako se fiksira status quo i okupirana područja dobiju 'poseban status' a dio ukrajinske suverenosti se delegira, to će vratiti situaciju natrag na onu iz svibnja kada je separatistički pokret tek krenuo", napisao je u članku za Ukrainsku pravdu.

Dilema Donbasa

"Kako bismo sada trebali gledati na Donbas? Kao na 'sivu zonu' bezakonja i anarhije? Kao na tempiranu bombu? Ili kao na 'eksperiment'?", pita se Taruta, a slične dvojbe muče mnoge u Kijevu.

Planirana uspostava 30 kilometara široke razvojačene zone samo pojačava strahovanja u Kijevu od uspostave trajne zabranjene zone.

Porošenko ističe da neće dopustiti da se unutar ukrajinskih granica stvori separatistički entitet izvan kontrole Kijeva, no pobunjenici već planiraju vlastite izbore početkom studenoga.

"Njegov velik problem - ako ne još, onda budući - nije na istoku Ukrajine. On gubi tlo pod nogama u Kijevu", rekao je Sherr iz Chatham Housea.

Vojna intervencija nije odgovor

Porošenko je zbog velikih preokreta na bojišnici u kolovozu, uzrokovanih izravnom intervencijom ruskih snaga, morao odustati od nade u vojnu pobjedu.

Po izvješćima ukrajinskih medija stotine vladinih vojnika poginule su kod Ilovaiska, istočno od Donecka, a pojedinosti o tom porazu ukrajinska vojska još nije objavila.

"To je bio velik psihološki i politički udarac", rekao je neovisni analitičar Volodimir Fesenko iz think tanka Penta. "Postoji mišljenje da je Porošenko zbog toga počeo pregovarati."

Među dragovoljcima Porošenkov sin

Od 3500 ljudi koji su poginuli u šestomjesečnom sukobu, više od 1000 bili su vojnici. Porošenko se ponosi da je među dragovoljcima na istoku zemlje bio i njegov sin Oleksij.

Ako mu mirovni plan propadne, nastavak ofenzive ne čini se izglednim.

"Ako se ponovno odlučimo za vojnu opciju, mislim da nećemo osloboditi Donbas. Izgubit ćemo ga", rekao je Fesenko.

Putinove poteze teško je predvidjeti, no Porošenko se nada da Moskva neće podržati plan pobunjenika da održe posebne izbore 2. studenoga.

Planira se također ponovno sastati s Putinom negdje u Europi u iduća tri tjedna kako bi saznao više o njegovim namjerama, a do tada mu preostaje da smiruje situaciju kod kuće kako bi na izborima dobio snažnu bazu u parlamentu koja bi mu omogućila provedbu mirovnog plana.

Schroeder: Dosta spirale sankcija

Bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder, prijatelj Vladimira Putina, pozvao je u srijedu Europsku uniju i Rusiju da, usprkos ukrajinskoj krizi, "izađu iz spirale sankcija", na konferenciji u Rostocku, na sjeveru Njemačke.

"Međusobne sankcije neizmjerno škode objema stranama", rekao je Schroeder u govoru pred 400 sudionika konferencije o njemačko-ruskim gospodarskim vezama.

"Zato pozivam europske i ruske političare da izađu iz spirale sve oštrijih gospodarskih sankcija", rekao je bivši socijaldemokratski kancelar (1998-2005), aktualni predsjednik nadzornog odbora Nord Streama, plinovoda koji Rusiju preko Baltika povezuje s Europom.

Dijalog ključan

Zauzeo se za dijalog kao "jedini način da se oživi povjerenje".

"Mir i stabilnost na našem kontinentu mogu zavladati samo ako postoji čvrsto partnerstvo s Rusijom", dodao je, istaknuvši da Moskvu ne treba izolirati.

Schroeder je 70. rođendan proslavio u travnju u društvu s Vladimirom Putinom, što je naišlo na kritike u Njemačkoj dok je ukrajinska kriza bila na vrhuncu.

Schroeder je posvojio dvoje ruske djece uz pomoć, pišu glasila, predsjednika Putina koji je u Dresdenu, u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, u