Foto: Hina

URED ukrajinskog predsjednika ustvrdio je u srijedu da su se ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili o trajnom prekidu vatre na separatističkom istoku Ukrajine, no Kremlj je to demantirao poručivši da nije bilo dogovora o primirju jer Rusija nije strana u ukrajinskom sukobu.

"Ukrajinski predsjednik raspravljao je s ruskim predsjednikom o trajnom prekidu vatre. Složili su se o prekidu vatre u Donbasu", rudarskom bazenu na istoku koji obuhvaća regije Doneck i Luhansk, zahvaćene žestokim sukobima, piše u ukrajinskom priopćenju po završetku telefonskog razgovora dvojice čelnika.

"Postigli su razumijevanje o koracima koji vode primirju", navodi se u priopćenju.

Ured ruskog predsjednika odmah je reagirao demantirajući te navode.

"Putin i Porošenko nisu se dogovorili o prekidu vatre jer Rusija nije strana u ukrajinskom sukobu", prenijela je ruska novinska agencija RIA riječi Putinova glasnogovornika.

Proruski separatisti prijetnja opskrbi plinom EU-a

Proruski separatisti koji se bore u istočnoj Ukrajini s kijevskim vojnim snagama mogli bi oštetiti plinovod za tranzit plina i na taj način dovesti u opasnost opskrbu članica EU-a plinom, izvijestilo je u srijedu ukrajinsko vijeće sigurnosti.

Polovina transfera ruskog plina za Europu prolazi preko ukrajinskog teritorija, uključujući i njezine istočne dijelove koji su sada u rukama pobunjenika.

"Ruski plaćenici počeli su s operacijama koje bi mogle dovesti do uništenja plinskog tranzitnog sustava na privremeno okupiranom teritoriju istočne Ukrajine", stoji u priopćenju press službe ukrajinskog vijeća. "Ovo bi moglo predstavljati prijetnju za opskrbu Europe plinom."

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u srijedu je Rusiju nazvao "terorističkom državom", jedinom koju treba kriviti za sukob na istoku njegove zemlje te je ponovio da se Kijev želi pridružiti NATO savezu.

Koristeći oštru retoriku uoči održavanja NATO-ova summita u Walesu Jacenjuk je kazao: "Rusija je teroristička država, agresorska država i snosit će odgovornost u skladu s međunarodnim zakonom".

"Kada je NATO posrijedi smatram da bi najispravnija odluka bila primiti Ukrajinu u članstvo Saveza", ponovio je prošlotjednu izjavu.

Na sjednici vlade Jacenjuk je rekao da je Ukrajina usvojila plan "zid" čiji je cilj izgradnja stvarne državne granice između Ukrajine i Rusije, no nije precizirao o čemu je točno riječ.

Putin se nada konačnom dogovoru Kijeva i pobunjenika u petak

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je izjavio kako se nada da će u petak biti postignut konačni dogovor između Kijeva i proruskih separatista te je dodao da su njegovo stajalište i stajalište njegova ukrajinskog kolege Petra Porošenka u pogledu rješenja krize u Ukrajini vrlo slična.

"Vjerujem da bi se konačni dogovor" o rješenju sukoba u Ukrajini "između ukrajinskih vlasti i jugoistoka Ukrajine mogao postići i dogovoriti 5. rujna, na sastanku kontaktne skupine", rekao je Putin novinarima u Ulan Batoru, glavnom gradu Mongolije, a prenose ruski mediji.

"Naša stajališta o načinu rješavanja sukoba izgledaju mi vrlo bliska", rekao je Putin, potvrđujući da je ranije u srijedu razgovarao s Porošenkom.

Ruski predsjednik predstavio je i plan rješavanje krize u Ukrajini u sedam točaka, među kojima su zaustavljanje ofenzive ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika kao i razmjena zarobljenika. Isto tako, predložio je otvaranje humanitarnog koridora za izbjeglice i humanitarnu pomoć, kao i razmještanje međunarodnih promatrača na terenu.

Po njemu, prije svega treba "okončati operacije" u području Donecka i Luhanska.

Porošenko se nada početku mirovnog procesa

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u srijedu je izrazio nadu da će mirovni proces za sukobima zahvaćen istočni dio njegove zemlje početi u petak u Minsku i pozvao političare da daju potporu pregovorima.

"Jako se nadam da će u petak u Minsku mirovni proces konačno početi", rekao je Porošenko u pisanoj izjavi.

"Ukrajinski narod u potpunosti je opredijeljen (za mir), dok se političari žele igrati rata. Želim naglasiti da to neću dopustiti", dodao je ukrajinski predsjednik uoči nastavka pregovora između Ukrajine, Rusije, i predstavnika OESS-a u petak u glavnom gradu Bjelorusije.

Jedan od političara koji ne dijeli takvo mišljenje je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk koji je u srijedu odbacio prijedloge ruskog predsjednika Vladimira Putina za mir u Ukrajini, ustvrdivši da su to tek pokušaji zavaravanja Zapada uoči početka summita NATO-a, koji će se u četvrtak i petak održati u Walesu, i nastojanje da se izbjegnu nove sankcije.

"Stvarni Putinov plan je uništenje Ukrajine i ponovna uspostava Sovjetskog Saveza", rekao je Jacenjuk u pisanoj izjavi.

"Sve dosadašnje dogovore s Rusijom - u Ženevi, u Normandiji, u Berlinu i u Minsku - ruski je režim ignorirao ili beskrupulozno prekršio", dodao je.

Putin je prije, za posjeta Mongoliji, novinarima rekao da se s Porošenkom u velikoj mjeri usuglasio oko toga kako okončati sukob u istočnoj Ukrajini. Iznio je sedam koraka, među kojima i razmjenu zarobljenika i otvaranje humanitarnog koridora za izbjeglice i dopremu humanitarne pomoći.

Hoyt: Nema sumnje da je Rusija u ukrajinskoj krizi izravno upletena

Nema ozbiljnih sumnji da je Rusija izravno upletena u ukrajinsku krizu, što je neprihvatljivo i za što ona treba snositi posljedice, a sankcije zapada protiv Rusije već djeluju, ocijenio je u srijedu visoki američki diplomat Hoyt Yee u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA.

"Ruskoj vladi odlučni smo pokazati da s tim ne može nastaviti i da ćemo se pobrinuti da plati cijenu za ono što čini. Naš je cilj postići da Rusija prestane s postupcima kojima destabilizira Ukrajinu, da povuče iz Ukrajine svoje postrojbe, uključujući i one s Krima, te da počne sa smanjivanjem napetosti", kazao je Hoyt, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika, zadužen za europska i euroazijska pitanja.

Hoyt je sudjelovao na u utorak završenom bledskom Strateškom forumu, gdje se založio za koordinirane poteze EU-a, SAD-a i međunarodne zajednice prema Rusiji. On je rekao da u ukrajinskoj krizi ne postoji vojno rješenje, ali da sankcije koje je Zapad uveo protiv Rusije zbog destabilizacije Ukrajine i njene potpore proruskim separatistima treba i dalje jačati s obzirom na razvoj situacije te da one koje su već uvedene djeluju i Rusiji gospodarski štete.