Foto: Hina

PREMA internoj Ininoj analizi iz listopada 2012., koja je dosad bila nepoznata i nedostupna javnosti, rafinerija u Sisku ne proizvodi gubitke, javlja HRT koji je u posjedu dijela tog dokumenta.

Taj dokument, po svojim je zaključcima opovrgava tvrdnje o gubicima sisačke rafinerije zbog kojih bi se ona trebala ugasiti

Rafinerija Sisak, kako prenosi HRT, s preradom od 600 tisuća tona domaće nafte, posluje pozitivno, s godišnjom zaradom od četrdesetak milijuna dolara. Rezultat je to činjenice da ta rafinerija prerađuje isključivo kvalitetnu naftu iz domaćih nalazišta, pa su joj ulazni troškovi znatno niži nego da sirovinu kupuje na inozemnom tržištu.

"Cijelo vrijeme tvrdimo upravo to  -  Rafinerija posluje pozitivno i sedmi i osmi mjesec", rekao je MS-u povjerenik Stožera za obranu sisačke Rafinerije, Predrag Sekulić.

"Znamo sve i iluzionorno je očekivati da danas u doba informatizacije ne možemo doći do podataka. Osim što radimo s njima i poznati su nam 24 sata tjedno, naravno da imamo i svoje izvore i od naftnih stručnjaka i svoje analize itd. Tko god misli da će prodati priču u novine da je to tako i da će se Rafinerija zatvoriti, griješi", izjavio je Sekulić.

Ina: Zbog neisplativosti prerade, sisačka rafinerija već nekoliko godina radi samo povremeno

"Nastavno na medijske objave u kojima se govori o takozvanoj "zatajenoj studiji Ine", a prema kojoj bi Rafinerija nafte Sisak mogla poslovati pozitivno, željeli bismo ukazati na sljedeće činjenice.
 
Takozvana "interna Inina studija" predstavlja poslovnu analizu pripremljenu krajem 2012. godine u svrhu rasprave o poslovnom planu za nadolazeću godinu. U tom smislu, analiza se temeljila na kratkoročnim pretpostavkama za 2013. godinu te se ni u kojem slučaju nije odnosila na razdoblje od pet godina, kako se također tvrdi u objavama.
 
Iz konteksta su izvučena predviđanja o takozvanoj "profitabilnosti" Rafinerije nafte Sisak u iznosu od gotovo 40 milijuna dolara jer taj iznos predstavlja godišnju rafinerijsku maržu koja se računa prije izračuna dobiti i ne uključuje sve troškove. Također, u medijskim natpisima nije naglašeno, a što je vidljivo iz materijala, kako su navedena kratkoročna predviđanja povezana s cijenama domaće nafte, odnosno nižima od onih koje se mogu ostvariti na tržištu, a što je dugoročno neodrživ model koji negativno utječe na poslovanje istraživanja i proizvodnje.
 
Količinski, prerada od 600,000 tona nije dovoljna za kontinuiran rad rafinerije, a povećanje kapaciteta prerade nafte, uzrokuje dodatne gubitke. Zbog neisplativosti prerade, sisačka rafinerija već nekoliko godina radi samo povremeno - primjerice ove godine radila je samo dva mjeseca, a prošle godine pet. Ovakav režim rada, kada je Rafinerija najveći dio vremena u stvari u hladnom pogonu, kontinuirano povećava troškove energije i održavanja, koji također nisu uzeti u obzir.
 
Nadalje, rafinerijsko poslovanje potrebno je promatrati kao cjelinu koje pod ovakvim uvjetima poslovanja donosi značajne operativne gubitke od ukupno EBIT 8,5 milijardi kuna u protekle tri godine i prvoj polovici 2014. INA je proteklih godina uložila maksimalan napor kako bi smanjila gubitke svojih rafinerija s obzirom na uvjete na tržištu i višak kapaciteta na regionalnom i širem europskom tržištu. Tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Albanije su u 2013. imala čak 35% veće rafinerijske kapacitete od potražnje za naftnim derivatima. Uz to, INA se suočava s konkurentnim uvozom s obzirom da je više milijuna tona uvoznih kapaciteta dostupno s Mediteranskog tržišta.
 
Unatoč brojnim mjerama poboljšanja učinkovitosti i optimizacije proizvodnje, negativni trend nije bilo moguće preokrenuti te je restrukturiranje rafinerijskog poslovanja ključno za Inu, kao i prerada nafte na onoj lokaciji koja ima potencijal za osiguranje dugoročno održivog rafinerijskog poslovanja. Možemo napomenuti i da su se slične analize i rasprave vodile i prije 16 godina, kada su tržišni uvjeti vezani za rafinerijsko poslovanje bili mnogo povoljniji. Čak su i tada analize ukazivale na važnost ekonomski održivog poslovanja cijele kompanije čiji je preduvjet bilo optimiziranje preradbenih kapaciteta Ininih rafinerija, posebice Siska", stoji u priopćenju Ine.