Ilustracija: Ranko Šuvar/Cropix

HUMAN RIGHTS WATCH je u najnovijem godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu u 2012. godini ocijenio da "zaštita ljudskih prava na Zapadnom Balkanu nije u skladu s težnjama te regije prema europskim integracijama".

"Ako vlade zemalja Zapadnog Balkana ozbiljno žele postati dio Europe, trebale bi osigurati da poštivanje ljudskih prava u njihovim državama zadovolji europske standarde", izjavila je Lydia Gall, istraživačica HRW-a za Balkan i istočnu Europu, javlja Tanjug.

"To se odnosi na Hrvatsku, koja će uskoro postati članica Europske unije (EU), ali i na države kandidate kao što je Srbija", napomenula je ona.

Regija Zapadnog Balkana zabilježila je mješovite rezultate što se tiče napretka na polju odgovornosti za ratne zločine, navodi HRW, zaključivši da odgovornost za ratne zločine u domaćim sudovima i Haškom sudu ostaje ključno pitanje širom regije.

Srbija je ostvarila napredak u domaćem gonjenju osumnjičenih ratnih zločinaca s tri podignute optužnice, 16 još neriješenih slučajeva i osudama 11 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) zbog zločina počinjenih tijekom rata na Kosovu 1999. godine, uglavnom nad manjinskim Romima i Aškalijama, ocjenjuje HRW.

U Bosni i Hercegovini je Sud za ratne zločine donio presude u 13 slučajeva, od kojih je osam osuđeno, a pet oslobođeno optužbi, podsjeća se u tekstu.

Situacija u gonjenju optuženih ratnih zločinaca u Hrvatskoj poboljšala se tijekom prošle godine, nakon što su lokalni sudovi prenijeli 15 slučajeva ratnih zločina na četiri suda koji se bave ratnim zločinima, ocjenjuje HRW, navodeći da je nekoliko procesa protiv Srba u odsustvu obustavljeno uzevši u obzir zabrinutost povodom pravednosti takvih suđenja.

Nedovoljno napretka u smanjenju diskriminacije i zlostavljanja Roma

Kako ističu, određeni napredak na polju odgovornosti za ratne zločine zabilježen je i na Kosovu, gdje su suci EULEX-a izrekli tri presude za ratne zločine na kosovskim sudovima, lokalni suci su donijeli još 20, a EULEX je nastavio istragu o poslijeratnim otmicama, ubijanju Srba i trgovini organima, navodi se u izvještaju.

"Još mnogo toga treba uraditi što se tiče odgovornosti za ratne zločine na Balkanu, pogotovo na nacionalnim sudovima", rekla je Gall, dodavši da napredak ovisi o političkoj volji vlada u regiji i podršci EU-a i SAD-a.

U tekstu se ocjenjuje da je nedovoljno napretka postignuto u smanjenju diskriminacije i zlostavljanja nad romskom manjinom, ili u iznalaženju trajnih rješenja za zadovoljenje potreba izbjeglica i interno raseljenih lica.

HRW ocjenjuje da su se Romi i druge etničke manjine suočavali s diskriminacijom i da su ostali marginalizirani širom regije tijekom 2012. godine.

Vlasti u Srbiji su izbacivale Rome iz neformalnih naselja bez pružanja adekvatne pomoći ugroženima, navodi se u izvještaju, uz napomenu da je napredak postignut u rješavanju problema osoba bez dokumenata, većinom Roma, nakon što je u rujnu usvojen novi zakon kojim su otklonjene administrativne prepreke za registriranje.

HRW navodi i da su tijekom prošle godine porasle tenzije u Vojvodini između Srba i Mađara.

U Bosni i Hercegovini Ustav i dalje zabranjuje Romima, Židovima i drugim etničkim manjinama da stupaju na visoke političke položaje, a vlasti su malo toga postigle u rješavanju tog pitanja, usprkos pritisku EU-a da provedu obavezujuću odluku Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine, ocjenjuje se u tekstu.

Veliki problem predstavlja deportiranje manjina iz zapadne Europe na Kosovo

I na Kosovu se manjinski Romi, Aškalije i Egipćani suočavaju s diskriminacijom i marginalizacijom, a takva situacija je pogoršana stalnim deportiranjem ljudi iz zapadne Europe na Kosovo i odsustvom pomoći lokalnih vlasti Romima i drugim deportiranim povratnicima.

"Zapadne države bi trebale obustaviti deportiranje pripadnika manjina na Kosovo dok ono ne pokaže da ih može adekvatno podržati i reintegrirati", ocijenila je Gall.

U zapadnobalkanskoj regiji nije postignut veliki napredak tijekom 2012. godine u iznalaženju trajnih rješenja za interno raseljene osobe i izbjeglice iz ratova u regiju, navodi HRW, dodajući da su slučajevi dobrovoljnog povratka izbjeglica na predratna ognjišta i dalje malobrojni.

HRW je zabrinut zbog nedovoljne sposobnosti zemalja Zapadnog Balkana da prime podnositelje zahtjeva za azil iz drugih zemalja, podsjetivši da je UNHCR u rujnu naveo da nedostaci u srpskom sustavu za azil znače da se Srbija ne može smatrati sigurnom zemljom za azilante.

HRW navodi kao zabrinjavajuće pitanje i prijemni kapacitet Hrvatske, kao i mali broj odobrenih zahtjeva za azil u toj zemlji.

Ta organizacija izražava i zabrinutost povodom loših uvjeta za rad novinara u regiji, kao i u vezi sa specifičnim pitanjima, koja uključuju i prava LGBT zajednice u Srbiji.

Maltretiranje nezavisnih novinara je ozbiljan razlog za zabrinutost, smatra HRW, napomenuvši da su slučajevi verbalnih i fizičkih napada na novinare zabilježeni u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu tijekom 2012. godine.

U najnovijem godišnjem izvještaju na 665 stranica, HRW je procijenio napredak u poštivanju ljudskih prava tijekom prošle godine u više od 90 zemalja. Izvještaj uključuje i analizu situacije nakon Arapskog proljeća, uz napomenu da će spremnost novih vlada da poštuju ljudska prava odrediti hoće li Arapsko proljeće donijeti istinsku demokraciju, ili će samo raširiti autoritarizam u novom ruhu.