Glavni tajnik NATO-a: "Ruska agresija" je poziv na buđenje
Foto: Hina
TIJEKOM naredna dva dana Ujedinjena Kraljevina bit će mjesto održavanja NATO summita. Sastanak u Walesu predstavlja najveće okupljanje svjetskih lidera ikada u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Walesu će biti 28 članica NATO-a, 60 predsjednika i premijera, 70 ministara vanjskih poslova i 70 ministara obrane. Između ostalih, očekuje se američki predsjednik Obamu, njemačka kancelarku Merkel, te francuski predsjednik Hollandea. Predsjednik Ivo Josipović predvodi službeno izaslanstvo Hrvatske.
Bit će to prvi NATO summit nakon onoga u Chicagu 2012. godine, te prvi u Velikoj Britaniji od 1990., kada je Margaret Thatcher okupila čelnike NATO članica u Londonu.
Ovaj summit jedan je od najvažnijih u povijesti NATO-a - održava se u ključnom trenutku za Savez, kada NATO završava svoju najdužu misiju ikada - onu u Afganistanu - i u ozračju nestabilnosti u Ukrajini.
Očekuje se potvrda spremnosti jačanja kolektivne obrane Saveza te ulaganja u sposobnosti koje će NATO-u jamčiti da će biti spreman suočiti se sa svim izazovima.
Fokus će biti i na potvrdi transatlantskih veza Europe i Sjeverne Amerike kao i na važnosti dosezanja potrebne razine izdvajanja za obranu koja mora biti pravedno raspoređena među saveznicima. Summit se održava u trenutku kada NATO privodi kraju jednu od svojih najdužih operacija - ISAF u Afganistanu i počinje novu fazu odnosa u okviru operacije „Resolute Support“.
Iako ovo nije summit proširenja, očekuju se odluke koje će utjecati na nastavak politike otvorenih vrata, kao i na jačanje suradnje s partnerima diljem svijeta.
Zapadni čelnici s Porošenkom
Čelnici vodećih zapadnih zemalja razgovarat će na marginama summita NATO-a u Walesu s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom o ruskoj vojnoj akciji i stanju u Ukrajini, rekao je izvor britanske vlade.
"Savez mora jasno pokazati da su ruske akcije neprihvatljive i da smo mi uz ukrajinski narod i uz njegovo pravo da odlučuje o budućnosti svoje zemlje", rekao je izvor koji nije želio biti imenovan, prenosi Reuters.
O stanju u Ukrajini na summitu u Newportu s Porošenkom će razgovarati američki predsjednik Barack Obama, britanski premijer David Cameron, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande i talijanski premijer Matteo Renzi.
"Sastanak će zapadnim čelnicima omogućiti da čuju stajališta predsjednika Porošenka o stanju na terenu i o njegovim razgovorim s ruskim predsjednikom (Vladimirom) Putinom", rekao je izvor.
"To će isto tako biti jasan signal njihove potpore ukrajinskoj suverenosti, te poruka da je na Rusiji da deeskalira krizu", dodao je izvor.
Porošenko je u srijedu razgovarao telefonom s Putinom, i njegov je ured objavio da su dvojica čelnika dogovorila primirje. Rusija, koja tvrdi da ne sudjeluje u borbama u Ukrajini, opovrgnula je takav dogovor, a Putin je kasnije iznio svoj plan prekida vatre koji je Porošenko odbacio.
Rasmussen: Poziv na buđenje
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je u četvrtak da "ruska agresija na Ukrajinu" predstavlja poziv na buđenje i da se sloboda i sigurnost ne smiju smatrati zajamčenima.
"Ruska agresija na Ukrajinu poziv je na buđenje. To nas podsjeća na to da se sloboda, sigurnost i prosperitet ne smiju smatrati zajamčenim", rekao je Rasmussen uoči početka summita NATO-a, pored Newporta u Walesu.
Rasmussen je izrazio sumnje u pogledu plana o prekidu vatre što ga je objavio ruski predsjednik Vladimir Putin.
"U vezi s tim, tzv. mirovni planom, dopustite mi da pozdravim sve napore koji se poduzimaju na pronalaženju mirnog rješenja za krizu u Ukrajini. Međutim, računa se samo ono što se doista događa na terenu. A mi nažalost i dalje vidimo da je Rusija umiješana u destabilizaciju stanja u Ukrajini", rekao je Rasmussen.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u srijedu je telefonski razgovorao s ruskim kolegom Vladimiromm Putinom i rekao da su se dogovorili o prekidu vatre. Ubrzo je iz Putinova ureda priopćeno da nije postignut nikakav dogovor, a kasnije je Putin objavio svoj plan za prekid vatre. Međutim, taj je plan ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk odbacio, kazavši da je to "bacanje prašine u oči".