Bilo jednom u Jugoslaviji: Što su nosili Zagrepčani 1984. godine?
Foto: YugoPapir
U ČASOPISU Studio 1984. godine objavljen je članak o modi u Zagrebu te godine. U suradnji s YugoPapirom članak prenosimo u cijelosti.
Svibanj 1984: "Pretrpane autobuse za Hrelić zamjenjuju bicikli. Tamo se kupuje doslovno sve! Što starije, to bolje! A jeftino! Tavani i podrumi frenetično se prekopavaju ne bi li se izvukle zaboravljene tričarije. Otkriti i znati upotrijebiti ono što se skriva ispod nataložene patine vremena postalo je pravo umijeće!"
Odbacivši kapute, zagrebačke su ulice i ovog proljeća naglo oživjele. Pločnici su postali živopisne modne piste! Pred Kavkazom, Zvečkom i Blatom, popularnim okupljalištima mladih Zagrepčana, misionari odjevne individualnosti pokazuju svoje umijeće.
Šetaju izazovne dame hamburških kabarea, engleski dendiji, kineske ljepotice, istrošeni mantili iz pedesetih, mamine lakirane "štikle". Nađe se čak i pokoji nostalgični romantičar Jesenjinova doba, a često zaluta i zakašnjeli panker.
Grad je napokon dobio boju!
Nedavno je u gornjogradskom OK Lapidarij, u sklopu "Komedije zabuna", omogućeno svim sljedbenicima hirovite alternativne mode da javno prikažu vlastite modne kolaže pod nazivom "Sam svoj modni izložak".
Trebalo je samo napraviti autorsku sliku na samome sebi i biti što originalniji i čudesniji. Alternativna, tj. anti-moda, te je večeri dokazala svoje postojanje i u Zagrebu. Uspio je, pokušaj dokazivanja jednog novog shvaćanja estetičnosti.
Stil kao namjerna komunikacija
Današnja anti-moda najšira je i najslobodoumnija od svih koje su se dosad pojavile. Ona uspješno objedinjuje sve suprotnosti i kičaste vizure u prijateljsku harmoniju. Ono što je nekad bilo neukusno pretvara se u ukusno i lijepo.
Značenja koja ima uobičajeni način odijevanja (prepoznatljiv socijalni status) ne postoje u anti-modi. Oslobođena predrasuda ustaljenog odijevanja, današnja alternativna moda maštovit je i drzak odgovor klasičnim modnim zakonitostima.
Odijevanje se više ne shvaća kao društvena ili estetička aktivnost nego prvenstveno kao problem identiteta. Njeno je glavno obilježje samosvojnost. Odjećom se želi afirmirati ličnost, pokazati kreativnost i biti zapažen u grupi. Zato je alternativna moda agresivna, napadna, a često i odbojna.
Samu pojavu anti-mode u suvremenom svijetu moguće je logički objasniti. Ona se javlja kao posljedica nezadovoljstva i bunta uslijed gubljenja identiteta, besperspektivnosti i nesnalaženja. U takvim okolnostima rijetko se ispoljava kreativnost i mašta. Ako se imaginacija čak i oslobodi, to su opet asocijacije na prisutnu agresivnost.
Tako se želja za isticanjem i samopotvrdom ostvaruje pretjeranim ili individualnim odijevanjem. Na taj se način uspostavlja ravnoteža između unutrašnjih i vanjskih pritisaka.
Današnja anti-moda shvaća da je nemoguće promijeniti svijet. To je bio njen privid. Ali - ostaje igra. Privlačnost leži u samom istraživanju, prerušavanju. Čin odijevanja čin je kreacije, ugodan događaj, vizualni doživljaj ili šok.
Svjesno se teži nakaradnosti, ali nakaradnost se shvaća kao elementarna istina i ljepota.
Hrelić look
Alternativna se moda najčešće rađa na ulici. Ulica postaje kazalište, šarolika bina na kojoj prepoznajemo gusare, vojnike, Blondie... Izvorišta možemo tražiti i u glazbenim strujanjima kasnih sedamdesetih godina, u post-punku, u novom romantizmu.
U skladu s promjenama u glazbi, pojavljuju se i novi trendovi u odijevanju: dendizam, rockabilly, neoromanticari, nemaran Hrelić-look, povratak veselim pedesetim.
Inspiracija se ne traži u modnim žurnalima. Takvih ideja tamo i nema. Pravi stvaraoci novih trendova u odijevanju uglavnom su medijski likovi, popularni zabavljači, glumci, a najčešće rock-zvijezde.
Posljednjih nekoliko godina postojanja alternativne mode, originali čije smo kopije vidjeli na ulicama gotovo svih svjetskih gradova bili su Steve Strange (Visage), Adam Ant i bend Spandau Ballet.
Kod nas se prvi za to hrabro opredijelio Oliver Mandić, a smiono su ga slijedile Slađana Milošević i Dragana Šarić - Baby Doll. Vidljivo je da odijevanje postaje predstava u kojoj sudjeluju najneobičnije krpice, til, pohabani odjevni predmeti, već davno odbačeni.
U obzir dolazi sve! Premeću se istrošene bakine škrinje. Naglo se putuje slavonskim selima, gdje se otima originalna čipka, domaće platno, prastara nošnja. Pretrpane autobuse za Hrelić zamjenjuju bicikli. Tamo se kupuje doslovno sve! Što starije, to bolje! A jeftino!
Tavani i podrumi frenetično se prekopavaju ne bi li se izvukle zaboravljene tričarije. Otkriti i znati upotrijebiti ono što se skriva ispod nataložene patine vremena postalo je pravo umijeće.
Oni zagriženiji, duhovno i financijski, zbog kolekcioniranja svoje alternativne odjeće putuju u Pariz ili London, koji su već 20 godina središte svjetske modne mašte.
Dakako ne na elitne sajmove visoke mode nego u bespoštednu potragu za rabljenom odjećom za preobrazbu. Dućani Terfas i Dilidau u pariškoj četvrti Les Halles, specijalizirani za tu vrstu odjeće, nude obilje šašavih besmislica: od baletnih haljina do već povijesnih pulovera a la Juliette Greco.
Zainteresirani alternativci mogu u Londonu kupiti magazin ID koji predstavlja modu s ulice. Idiovci poručuju:
"Budi svoj vlastiti film!"
Alternativna moda stihijski se širi i ne priznaje državne granice, jedan stil kratkoga je vijeka jer stalno nadolaze novi.
Podrazumijeva uz odijevanje i određeni prototip ponašanja. Neodobravanje, čuđenje, kritiziranje ili podsmijeh popratne su pojave na koje su alternativci, uglavnom, imuni. Najsposobnije i najekstravagantnije, ili najprobitačnije, sljedbenici proglašavaju svojim modnim kreatorima.
I Zagreb ima prvu postavu alternativaca. Elitna svjetska moda, što nastaje u etabliranim modnim središtima, nema utjecaja na stvaralaštvo anti-mode.
Dapače, žustrina i avangardnost modne alternative u pravilu se, nakon nekoliko godina, udomaćuju u tradicionalnoj modi.
Dakako - oslobođena autentičnosti i pročišćena od detalja. To znači drugim riječima, da je pravi stvaralac mode zapravo anti-moda, tj. sloboda i neizvještačenost dokolice pločnika.
Napisala: Nina Ožegović, snimio: Ninoslav Zadro (Studio, 1984.)
Podsjećamo, Index u suradnji s YugoPapirom svakog ponedjeljka predstavlja najbolje iz prošlosti. Usporedite što se otad promijenilo, prisjetite se kako se nekad živjelo ili, ako ste nešto mlađi, kako su se zabavljali vaši roditelji.