KAVANA je ime dobila, naravno, po kavi. Zanimljivo je na koji je način otvorena prva bečka kavana koja predstavlja pojam klasične europske kavane.

Prve kavane otvorene su, naravno, na Bližnjem Istoku, točnije u Damasku 1530. godine. Prva europska kavana otvorena je u Veneciji 1645. Venecija je prva otkrila "tržišnu vrijednost" kave, piše Stjepan Marković u Studentskom magazinu.

Prva bečka kavana otvorena je nakon turske opsade Beča 1683. godine. Kasnije su se kavane proširile Europom, pa tako i Hrvatskom - Zagreb je u tom pogledu paradigmatičan.

 Naime, u naše krajeve i srednju Europu kava stiže s turskim osvajanjima. U tom svijetlu povijest bilježi i znamenitu opsadu Beča, kada su Turci nakon poraza i povlačenja iza sebe ostavili 500 vreća kave u zrnu s kojima pobjednici jednostavno nisu znli što će.

Danas nam se čini nevjerojatnim da nisu poznavali način spravljanja kave.

Problem je riješio poljski časnik Franz Georg Kolschinsky (inače prevoditelj za tursku vojsku), koji je otvorio i prvu bečku kavanu "Zur blauen Flasche" ("K plavoj boci"), koja se proslavila kao "prototip" klasične bečke kavane.

No kavana ne bi bilo ili se ne bi pojavile već u 17. stoljeću, da papa Klement VIII. (1592.-1605.) nije kušao "vražji napitak", te zaključio kako bi bila šteta da u kavi uživaju muslimani, a ne i kršćani. Moglo bi se reći da je kava utrla put kavanama, ali i vjerskoj toleranciji.