Screenshot: N1

POLITIČKI konzultant Marko Rakar je za N1 govorio o Agrokoru i aktualnim političkim događanjima.

Prokomentirao je postupke hrvatske Vlade koja je najprije odbila roll-up aranžman, a sada ga sama traži.

"U trenutku kada se dizao taj prvi kredit to nije bilo potrebno. Banke su tad posuđivale novac tvrtki koja nije bila specijalni rizik. Danas se radi o sasvim drugačijem iznosu koji će odrediti sudbinu Agrokora i sada postoji cijeli niz taktika. S jedne strane banke žele zaštiti sebe, a s druge, Agrokor želi osigurati najpovoljniju poziciju za sebe. Treba naći balans", rekao je Rakar.

Kako će se postaviti ruske banke?

"Najveći su kreditori Agrokora i koristile su sve metode: Prijetnju tužbom, traženje državnih jamstava... Pozicija im je loša, moraju odlučiti hoće li ući u izravnu konfrontaciju s Agrokorom i izgubiti ogromnu količinu novca ili će pomoći da se situacija riješi u interesu sviju", smatra Rakar.

"Američki investicijski fondovi su već prisutni kroz obveznice, cijelo su vrijeme tu, ali tek sad su progovorili na temu. Zbag načina na koji obveznice funkcioniraju, oni će biti najkonstruktivniji u spašavanju Agrokora. Interes im je zaraditi novac, kao i svima ostalim. Oni znaju i što je gubitak jer posao s obveznicama nije kao bankarski posao. Ramljak bi uz pomoć njih mogao pronaći održiv balans", objasnio je ulogu američkih investicijskih fondova u situaciji s Agrokorom.

Obveznice koje je Agrokor izdavao procjenjuju se na oko 900 milijuna eura.

"Obveznice nemaju osiguranje. Tržište određuje koliko one vrijede. Prve su signalizirale pad vrijednosti. Ako se napravi kvalitetan aranžman, one će biti i prvi znak oporavka."

"To je financijski dokument kojim se trguje. Kupit će ga onaj tko vidi priliku da zaradi", rekao je o mogućnosti da kupci obveznica tuže Hrvatsku.

Treba li mijenjati Lex Agrokor?

"On predviđa situaciju da se neke dobavljače stavi u povlašteni položaj. Banka jest dobavljač tvrtke, dobavlja joj novac. Postojeći Lex Agrokor pokriva postojeću situaciju. Svaki dobavljač je vjerovnik, ako je dao robu ili izvršio uslugu ima pravo potraživati novac. Banka je posudila novac, ima pravo potraživati taj novac", govori Rakar.

O isteku moratorija na prisilnu naplatu mjenica, kaže sljedeće:

"Mjenica postoji tisućama godina. Svi koji glume da ne znaju što je mjenica, znaju da čim su je prodali su postali solidarni jamci. HNB pokušava pokriti sebe, ali su dali bankama signal da se moraju naplatiti. Ono što će se dogoditi jest da će se dobavljači individualno dogovarati sa svojim bankama da te mjenice pretvore u održive financijske aranžmane, možda neke dugoročne kredite. Male banke su radile s time jer su imale velike marže. Niz manjih banaka će ili ući u prisilnu upravu HNB-a ili će biti likvidirane."

"Ledo je jamčio za 19 milijardi kuna, a bio je dokapitaliziran novcem mirovinskih fondova. Odnos duga i vrijednosti imovine je takav da je taj novac izgubljen. Trebamo se pitati što su mirovinski fondovi radili našim novcem. Ingra, Dalekovod, IGH, Optime... što su radili s našim  novcem i zašto HANFA i regulatori nisu riješili nijedan takav financijski inženjering koji se radi na trošak poreznih obveznika.

Sudbina tih ulaganja je otpis. Mirovinski fondovi su dioničari u Ledu i sve skupa će ići u otpis. Članovi nadzornih odbora odgovaraju i svojom osobnom imovinom, i ako postoji trenutak kad se ta odredba treba aktivirati, to je danas", odgovorio je na pitanje o ulozi mirovinskih fondova u financiranju Agrokora.

DORH traži skrivenu imovinu Agrokora

"Ako se dokaže da postoji skrivena imovina, onaj tko to otkrije ima najveću šansu da ta imovina završi kod njega", smatra Rakar.

"Ako se nađe nešto takvo, to će biti potvrda kaznene odgovornosti direktora. Ako bi uspio dokazati da je to zaista Agrokorov novac, njime bi upravljao izvanredni upravitelj. U drugim zemljama, i zakoniti zastupnik Agrokora mora poštovati zakon drugih zemalja, ne Lex Agrokor", rekao je.

Povezanost Agrokora i političke situacije

"Agrokor će trajno odrediti klimu narednih nekoliko mjeseci. Sredinom mjeseca saznat ćemo koliko je Agrokor stvarno dužan. 20 milijardi kuna je autocesta Zagreb-Split. Toliko je novaca nestalo. Zatim su tu arbitraža, Ina-Mol, kurikularna reforma koja je sramotno vođena, Hasanbegović i Esih koji su dobili krila u Skupštini, Plenković koji mora odlučiti hoće li se nadati boljem ili će shvatiti da je ovo posljednji trenutak da raspiše izbore", rekao je u Novom danu komunikacijski stručnjak.

Pozadina osmijeha Andreja Plenkovića

"I Karamarko je radio istu stvar. Plenković radi sličnu grešku i pouzdaje se u informacije najužeg kruga ljudi oko sebe. Pitanje je oportunizma političkih stranaka hoće li produžiti agoniju vladi ili se neće petljati. Koji je motiv Pupovca da sad podrži vladu ako je sasvim izvjesno da će se ista situacija ponoviti na jesen?" prokomentirao je neizostavni smiješak na licu premijera.

Pozicija ministra Marića

"Iznimno loša. Kao osoba koja je prodavala Agrokorove obveznice i tražila kredite će morati objasniti disproporciju stvarnog stanja i onoga što je prodavao. Ne kažem nužno da je to kriminalna odgovornost, ali njegov kredibilitet je nepovratno uništen. Vlada ne bi smjela imati takvu osobu" smatra Rakar.

Kerum i Opara

"Kao Zagrepčanin ja Splićane uopće ne razumijem. Kerum je nakon svega što je napravio Splitu i Hrvatskoj ušao u drugi krug i postao favorit, to je u najmanju ruku fascinantno. Taj incident s Oparom, nažalost, nakon svega, ide u korist Kerumu."

Bandić i Mrak Taritaš

"Borba će biti neizvjesna. Brojat će se svaki glas. Razlika će biti tanka. Vjerujem da će do smjene doći teško. Iskreno smatram da je kampanja Mrak Taritaš loša i kontraproduktivna jer je svedena na osobne argumente. Građani vrlo dobro znaju da ih zanimaju konkretni problemi. Neovisno o tome tko pobijedi, situacija u zagrebačkoj Gradskoj skupštini je takva da će biti oformljena neka nestabilna većina. Ulazimo u period nestabilnih zagrebačkih gradonačelnika. Ono što je Hrvatska dobila s MOST-om, Zagrebu slijedi s novom vlasti", zaključio je.