Foto: Hina

U STUDENOM prošle godine javni je dug dosegao iznos od 285,3 milijarde kuna, što je 85,5 % BDP-a. U odnosu na prethodni mjesec dug je porastao za 1,5 milijardi kuna, pri čemu je prirast duga bio ravnomjerno raspoređen na domaće i inozemno tržište. Na godišnjoj razini dug je povećan za 8,4 milijarde kuna ili za 3,0 %, čime posljednja dva mjeseca obilježavaju nešto umjerenije stope rasta (oko tri posto) kao rezultat nižeg ostvarivanja proračunskog manjka nego u prethodnoj godini te činjenice da je u izborno vrijeme bila ograničena mogućnost stvaranja novih obveza, navodi se u analizi HGK.

U prvih 11 mjeseci prošle godine dug povećan za 5,7 milijardi kuna

Sumarno, u prvih jedanaest mjeseci 2015. godine javni je dug ukupno povećan za 5,7 milijardi kuna, od čega za 5,1 milijardu kuna na unutarnjem tržištu te za 0,6 milijardi kuna na inozemnom tržištu. Glavnina prirasta duga i dalje se odnosi na središnju državu čiji je dug, zbog potrebe financiranja visokog proračunskog manjka, povećan za 6,3 milijarde kuna, dok su istodobno fondovi socijalne sigurnosti smanjili razinu svog duga za 1,5 milijuna kuna, a smanjenje u iznosu od 493,4 milijuna kuna zabilježeno je i kod lokalne države. Pritom se središnja država najviše zaduživala izdavanjem obveznica (iznos duga u jedanaest mjeseci povećan za 13,6 milijardi kuna), uz istodobno smanjivanje kreditnog (iznos duga smanjen za 1,9 milijardi kuna) i kratkoročnog zaduživanja, prvenstveno izdavanjem trezorskih zapisa (iznos kratkoročnog duga smanjen za 5,4 milijarde kuna).

"Očekujemo da će na kraju 2015. godine iznos javnog duga dosegnuti razinu od približno 86 % BDP-a, što je nešto niže od prvotnih očekivanja zbog ostvarivanja višega gospodarskog rasta te djelomičnog financiranja manjka države sredstvima iz depozita oblikovanima predfinanciranjem na kraju prethodne godine. Ipak, razina javnog duga ostaje previsoka s ograničavajućim utjecajem na gospodarski rast, a istodobno se nastavlja i neodrživo visoka dinamika njegova rasta za čije obuzdavanje zasad nisu poduzimane odgovarajuće mjere", navode analitičari HGK.

Hrvatska plaća visoke kamate na javni dug

Europska komisija je u svojoj dubinskoj analizi Hrvatske posebno istaknula da visoki dug opterećuje gospodarstvo, a povećanim troškovima financiranja ograničava sposobnost odgovora fiskalne politike na ciklički pad gospodarske aktivnosti. U navedenoj se analizi upozorava na rastuće rashode za kamate koje se plaćaju na javni dug (hrvatska efektivna kamatna stopa od 4,2 % među najvišima je u Europskoj uniji) pa se, pri gospodarskom rastu nižem od visine kamatne stope i nedostatku dostatnoga proračunskog primarnog suficita, očekuje nastavak rasta udjela javnog duga u BDP-u na razinu od 87,4 % u 2017. godini.

Istodobno se Vlada Republike Hrvatske usredotočila na rješavanje problematike proračunskog manjka i javnog duga pa se u Smjernicama za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018. predviđa stabilizacija kretanja javnog duga u bruto domaćem proizvodu u 2016. godini i njegovo smanjenje u narednim godinama, zahvaljujući nižem proračunskom manjku i aktivaciji dijela državne imovine.

Vlada bi trebala uvesti aktivnu politiku upravljanja dugom

"Riječ je o optimističnim očekivanjima s obzirom na činjenicu da to pretpostavlja ostvarivanje visokoga primarnog proračunskog suficita te, zbog učinka grude snijega, viši gospodarski rast i niže troškove zaduživanja, za što je preduvjet povoljniji kreditni rejting zemlje koji je teško ostvariti u kratkom roku. Ključ rješenja visoke razine i neodržive dinamike rasta javnog duga prvenstveno se nalazi u smanjenju visine proračunskog manjka te u ubrzanju gospodarskog rasta, što treba biti popraćeno aktivnijom politikom upravljanja dugom na temelju srednjoročne i dugoročne strategije, koju tek treba utvrditi", smatraju analitičari HGK.