Foto: Hina

DUG opće države koji u skladu s ESA 2010 metodologijom obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države iznosio je 285,8 milijardi kuna ili 86,7% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu.

Iako je zabilježio pad na mjesečnoj razini od 2,7 mlrd. kuna (-0,9%), ukupni javni dug je u odnosu na isti mjesec 2014. godine zabilježio snažan rast od 23,2 mlrd kuna (+8,8%) odnosno 6,6 mlrd kuna (2,2%) u odnosu na kraj 2014. Navedeni porast prvenstveno je posljedica izlaska države na inozemna tržišta kapitala u studenom 2014. te u ožujku 2015. godine, navodi se u analizi RBA.

Već uobičajeno promjene javnog duga gotovo u cijelosti determinirane promjenom obveza središnje države čiji je dug na kraju travnja iznosio je 281 mlrd. kuna čineći tako preko 98% ukupnog javnog duga. U odnosu na prethodni mjesec dug središnje države je niži za 2,5 mlrd kuna (-0,9%). Na godišnjoj razini obveze središnje države porasle su za 23,3 mlrd. kuna (+9%), dok je u odnosu na kraj prosinca 2014. prirast zaduživanja središnje države iznosio gotovo 6,6 mlrd. kuna (+2,4%). Krajem promatranog mjeseca dug lokalnih jedinica iznosio je 4,97 mlrd. kuna te je zabilježio pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (-3,8% odnosno -1,4%).

Gotovo 60 posto duga na domaćem tržištu

Gotovo 59% ukupnog javnog duga (167,5 mlrd. kuna) odnosi se na unutarnji javni dug dok se ostatak od 118,5 mlrd. kuna (40,2%) ostvaren zaduživanjem na inozemnom tržištu, a navedeni omjeri stabilni su u posljednjih nekoliko godina. U travnju je unutarnja komponenta javnog duga zabilježile blagi pad za 67 mil kuna (-0,04%), a vanjska 2,6 mlrd kuna odnosno 2,2%. Istovremeno, unutarnji javni dug u travnju u odnosu na isti mjesec lani je porastao za 8,4 mlrd. kuna (+5,3%) dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila dvoznamenkastu godišnju stopu rasta, te je u travnju na godišnjoj razini viša za 14,8 mlrd kuna (14,3%). Najveći dio javnog duga denominiran je u eurima, pa minimalne promjene tečaja u odnosu na kraj travnja 2014. nisu imale utjecaj na kunski iskaz duga. S druge strane u odnosu na kraj godine kuna je ojačala u odnosu na euro za 0,93% umanjujući time dug denominiran u eurima i smanjujući kunski iskaz javnog duga, pojašnjavaju analitičari RBA.