Foto: FAH

GRČKI premijer Aleksis Cipras izjavio je u petak da je prijedlog vjerovnika "apsurdan" i da ga ne može prihvatiti te da se nada da će biti povučen.

U oštrom govoru pred parlamentom, Cipras je rekao da je prijedlog, koji je Atena predstavila ranije ovoga tjedna, jedina realna osnova za dogovor s vjerovnicima.

"Prijedlozi koje su iznijeli vjerovnici su nerealni", kazao je Cipras. "Grčka vlada ne može pristati na apsurdne prijedloge."

Unatoč tome, Grčka je više nego ikada bliže sporazumu budući da prijedlog Atene uzima u obzir potrebe vjerovnika.

Pola Grka želi da Cipras prihvati uvjete vjerovnika

Gotovo polovica Grka želi da Cipras prihvati prijedlog međunarodnih vjerovnika, dok 35 posto vjeruje da ga treba odbaciti, pokazalo je ispitivanje javnog mišljenja objavljeno u petak.

Ministri radikalno lijeve vlade koja je izbore dobila obećanjima da će zaštititi narod od drakonskih rezova, izjavili su ranije u petak da Atena ne može prihvatiti zadnje prijedloge reforme kojima joj međunarodni vjerovnici uvjetuju isplatu zadnje tranše zajma.

Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je u četvrtak grčkoj vladi da sve četiri rate zajma koje na naplatu dospijevaju u lipnju, a prva je trebala biti plaćena u petak, podmiri u samo jednoj isplati 30. lipnja, u ukupnoj svoti od 1,6 milijarde eura.

Atena odbija rezove

Službena Atena odbacila je teške rezove kojima Europska unija i MMF uvjetuju isplatu te zadnje tranše. Ti su uvjeti smanjenje novca za mirovine za 1 postotak BDP-a i povećanje dviju stopa PDV-a kako bi se povećao prihod za 1,8 milijardi eura, ukidanje potpora osobama s najnižim mirovinama do kraja godine čime bi se uštedjelo oko 800 milijuna eura, zatim smanjenje subvencija za gorivo, povećanje doprinosa građana za zdravstveno osiguranje i privatizacija brojnih velikih tvrtki u državnom vlasništvu.

Stranka Siriza dobila je izbore početkom godine na obećanju da se mirovine neće više smanjivati, da će vratiti kolektivna pregovaračka prava i minimalnu plaću na razine od prije krize.

Grčka duguje ukupno oko 320 milijarda eura, od kojih oko 65 posto MMF-u i zemljama eurozone, a 8,7 posto Europskoj središnjoj banci.