Foto: Hina

KRŠĆANI slave svoj najveći i najvažniji blagdan, Uskrs. Njime se slavi Isusovo uskrsnuće te njegova pobjeda nad smrću i grijehom.

Nakon što je bio raspet na križu, Isus je treći dan uskrsnuo od mrtvih. Blagdan Uskrs slavlje je tog središnjeg događaja kršćanstva. Kakav je značaj toga što je isus umro i uskrsnuo, rekao je velečasni Dario Hrga za Media servis.

"Značenje Uskrsa za sve kršćane je uistinu veliko jer sve kreće od Uskrsa i sve završava Uskrsnom. Uskrs je uistinu najveći kršćanski blagdan jer uzalud nam je naša vjera, a da nije Gospodin uskrsnuo, no i cijeli život jednoga čocjeka vjernika je preslika Kristova života. Tako svaki čovjek u svome životu mora proći kroz životnu muku, mora umrijeti da bi u konačnici uskrsnuo u život vječni", rekao je velečasni Hrga.

Nedjelja prije Uskrsa naziva se Cvjetnica, a cijeli tjedan prije Uskrsa je Veliki tjedan. On uključuje i tzv. sveto trodnevlje: Veliki četvrtak, petak i subotu prije uskršnje nedelje. Uskrs se slavi u nedelju koja slijedi nakon prvog punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice. Pripreme za Uskrs započinju 40 dana ranije, razdobljem koje se naziva korizma.

Bozanić: U ova teška krizna vremena Isusovo uskrsnuće treba biti istinska radost

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je tradicionalnu uskrsnu čestitku. "U ova teška krizna vremena Isusovo uskrsnuće treba biti istinska radost i pjesma. Neka ta pjesma ponovo zaživi u našem narodu", poručio je kardinal Bozanić.

"Na proslavu Isusova uskrsnuća svi smo pozvani. Isus nam je pripremio jedinstvenu gozbu i uputio pozivnicu: dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti", započeo je svoju uskrsnu poruku zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić:

"Uskrs je jedinstvena proslava jer slavljenik Krist, žrtvovani Jaganjac Božji daje nam sve, pobijedio je smrt i darovao nam slobodu, darovao nam je samog sebe. Krist nas oslobađa od grijeha, žalosti, duhovne praznine i osamljenosti, po njegovoj smo muci otkupljeni, suuskrsli smo s njime te smo pozvani sudjelovati u radosti njegova uskrsnuća jer s Isusom Kristom radost se uvijek iznova rađa", poručio je.

"Primjećujete li muk u dušama ljudi?"

"No ponekad vjeru treba učvrstiti, jer sve češće se rađa muk u narodu kao simbol mirenja s postojećim stanjem", poručio je kardinal te upozorio na sve veću ravnodušnost građana.

"Osjećate li braćo i sestre taj sablasni muk koji se kod mnogih ljudi rađa kao plod mirenja s postojećim stanjem. Primjećujete li da muk u dušama ljudi, muk koji je rodila ravnodušnost sve više postaje zaglušujući. Nažalost, pokazuje se da je i u našoj domovini na djelu kultura odbacivanja i isključivanja koju je na toliko mjesta prokazao papa Franjo", poručio je.

"Današnje je vrijeme sve sličnije vremenu prvih kršćana koji su trpjeli neviđena progonstva i muke jer su vjerovali u Kristovo uskrsnuće", rekao je Bozanić i upozorio na sve ćešće progone kršćana.

"Danas su poprišta neke nove arene i suočeni smo s novim oblicima mučeništva. Pogledajmo što se događa s progonjenim Kršćanima u svijetu. Ipak, ono što iz današnje perspektive zapanjuje jest da su, kako nam svjedoče povijesni izvori, prvi Kršćani mučeništvo podnosili s pjesmom na usnama. Kakav prizor! Išli su ususret smrti moleći i pjevajući psalme i hvalospjeve Bogu", rekao je Bozanić.

Snagu za takvu neustrašivost davala im je vjera u uskrslog Krista i njegovo jamstvo da ni jedan koji vjeruje u njega neće propasti. Gospodin nas mora učvrstiti u vjeri koja slavi Boga", poručio je Bozanić te dodao kako je upravo pjesma ono što priziva Uskrs, posebice jer ga obilježavamo na proljeće kad čitava priroda pjeva slavu Bogu.

"Kristova ljubav daje nam smisao u životu"

"Da je Kristov križ po uskrsnuću procvao novim besmrtnim životom za svakoga od nas, a vjera u uskrsnuće postala je, moglo bi se i tako reći, ustavna kategorija Kraljevstva Božjeg. Bez te vjere nema radosti, bez nje nema ni pjemse, umukne li vjera, umuknut će i radost, a umukne li radost umuknut će i pjesma", poručio je kardinal Bozanić. Kristova ljubav daje nam smisao u životu, ona je ta koja prašta, nikad nas neće razočarati, a uvijek nam može vratiti radost. Uskrsnuće mora biti istinska radost, ono može preobraziti muk današnje strepnje u radosnu pjesmu budućnosti", poručio je.

"Onaj koji želi živjeti ispunjenim životom mora se okrenuti drugome i tražiti njegovo dobro. To je novost života, a nju živi onaj koji je prihvatio ljubav. Krstova ljubav daje smisao životu, ona oprašta, ona nas nikad neće razočarati, a uvijek nam može vratiti radost", poručuje.

Na tu radost svi su pozvani. "Nitko neka ne bježi od Isusova uskrsnuća, svi moramo biti nositelji uskrsne radosti jedni drugima. Jedino tako ćemo utirati put koji vodi do istinske pjesme narodu", rekao je kardinal i zaključio:

"Neka u našem narodu ponovo zaživi pjesma zadovoljnih ljudi, pjesma koja povezuje, pjesma koja oprašta, pjesma koja raduje, pjesma uskrsna, pjesma nova. Svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs", zaključio je kardinal Bozanić.

"Promiče se autoritet ničega"

Bozanić je u propovijedi upozorio i kako se u današnjem društvu "radi na rušenju istinskih autoriteta i promiče autoritet ničega", čemu suprotstavlja pravi autoritet, koji poštuje čovjekovu slobodu.

"Evanđelje nam, srećom, pomaže vidjeti osnovnu razliku između pravih autoriteta i onih lažnih, koji su pritajene metode kadri zaodjenuti u ruho demokracije", poručio je Bozanić, pozivajući vjernike da ne dopuste da im se zapriječi put do Spasitelja.

Bozanić je upozorio kako je u hrvatskom društvu na djelu programiramo razaranje društvenog tkiva iz dana u dan. "Rastave li se supružnici, ruši se autoritet obitelji, podcijeni li se učitelje i odgojitelje, ruši se autoritet škole, postavi li se slabiće, nesposobne i neodgovorne za državnike, narušava se autoritet društvenog dobra i mira, slabi li se gospodarstvenike, ruši se autoritet gospodarske neovisnosti, izjednačava li se agresora i žrtvu, branitelja i napadača, ruši se autoritet slobode i onih koji su je izborili", upozorio je kardinal te zaključio kako se vrlo polagano, ali sustavno, iz dana u dan oslabljuju službe koje su na korist zajednice i općeg dobra.

"Podvuče li se crta, imamo kao posljedice na jednoj strani čovjeka samog, nezaštićenog, obespravljenog i napuštenog, a s druge strane pojavljuje se nešto skriveno, zakukuljeno, nedefinirano, s velikim apetitom da u pozadini vuče konce i upravlja. Širi se kultura odbacivanja i isključivanja, koju je na toliko mjesta prokazao papa Franjo. Sav taj proces nikako ne može biti Božje djelo, jer Bog s čovjekom nema skrivenih namjera, on je u svojoj namisli uvijek posve transparentan", upozorio je Bozanić.

"Blaženog Alojzija jedna je diktatura željela ukloniti"

Bozanić je podsjetio kako je u povijesti hrvatskog naroda bilo uzora, nade i pouzdanih autoriteta u čiji se zagovor možemo pouzdati i koji nam svojim životnim svjedočanstvima svetosti mogu biti pravi orijentiri u današnjim prilikama života.

"Danas, baš na Uskrs, svijetli nam primjer blaženog Alojzija Stepinca u čijem se životu sažima čitav uskrsni poučak. On, koji je sada zagledan u slavu uskrsloga Krista, u punini doživljava blizinu Onoga u koga se cijeloga života uzdao. Blaženog Alojzija jedna je diktatura, nizom perfidnih radnji, željela ukloniti, misleći da će se nakon njegova odlaska iz zemlje, ili sa zemlje, razbježati i vjerničko stado. No unatoč silnim ponižavanjima, zadržao je u potpunosti svoj integritet ponizna sluge", rekao je, među ostalim, Bozanić.

Na euharistijskom slavlju u zagrebačkoj katedrali nisu zamijećeni državni čelnici, a nazočan je bio predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić.

Monsinjor Barišić se obrušio na probleme u društvu

Nezaposlenost mladih, pad nataliteta te sebičnost i mržnja, ali i teret prošlosti, teme su na koje se tijekom uskršnje mise u splitskoj katedrali osvrnuo splitsko-makarski nadbiskup monsinjor Marin Barišić.

"Uskrs je blagdan obnove čovjeka i svijeta s kojim počinje novi život", rekao je nadbiskup Marin Barišić služeći misno slavlje.

"Isusovo uskrsnuće daje nam nadu i povjerenje da je moguće napustiti grob i otkloniti grobno kamenje, koje u Barišićevoj propovijedi predstavlja metaforu za razne društvene probleme. Riješimo se kamenja sebičnosti i zauzmimo za opće dobro", rekao je Barišić i nastavio osvrčući se na problem nezaposlenosti.

"Pozvani smo hrabrije dizati grobni kamen s tjedna i vremena nezaposlenosti, osobito mladih za koje je radno mjesto svojevrsno oživljavanje iz groba beznađa", rekao je Barišić. Osvrnuo se i na pad nataliteta te rekao da se s većim brojem umrlih nego rođenih vidi kakvo je povjerenje ljudi u budućnost.

"Tamo gdje je smrt jača od života, gdje se više umire nego rađa, Uskrs je udaljen i odsutan, treba ga s nadom čekati. No, s uskrslim Kristom, učenik koji je vidio i povjerovao ne zaustavlja se nemoćno i beznadno pred izazovima i teškoćama obiteljskog i društvenog života", rekao je Barišić.

Pozivajući na suočavanje s prošlošću, Barišić je rekao da je previše na nama starog i novog tereta koji guši život, a najgore je ako se na takvo grobno stanje naviknemo.

"Onaj koji je osvijetlio tajnu groba, hrabri nas da se ne plašimo naše tamne povijesti već da istinoljubivo i zajedno dižemo nakotrljana ideološka grobna kamenja kako bi nas istina izvela iz kruga tame na put svjetla, pomirenja i zajedničke budućnosti", rekao je Barišić.

"Cijela je Hrvatska danas jedna katedrala", rekao je splitsko-makarski nadbiskup i posebno pozdravio Hrvate u inozemstvu te starije i nemoćne koji su prikovani uz krevet i dom, koji žive svoj oltar godina i nemoći te ih pozvao da svoj "oltar povežu s Kristovim križem, mukom i uskrsnućem".