Foto: Hina

NAKON uobičajenog ljetnog smanjivanja razine bruto inozemnog duga, u rujnu prošle godine je zabilježen njegov rast za 579 milijuna eura do razine od 46,5 milijardi eura. To je 1,1 milijardu eura ili 2,4% više nego u rujnu 2013. godine, čime je nastavljen blagi rast inozemnog zaduživanja karakterističan za proteklu godinu, navodi se u analizi HGK.

Pritom je razina bruto inozemnog duga i nadalje pod dominantnim utjecajem, s jedne strane, snažnog zaduživanja opće države iniciranog potrebom financiranja visokog proračunskog deficita te, s druge strane, razduživanja drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) koje pri posustalom kreditiranju poduzeća i stanovništva smanjuju razinu inozemnih obveza.

Banke smanjuju zaduživanje, država povećava

Tako je rujanski bruto inozemni dug opće države na godišnjoj razini povećan za dvije milijarde eura ili za 16,9%, dok je istodobno dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za 1,3 milijarde eura, odnosno za 13,6%.

Pritom se međugodišnji pad inozemne zaduženosti bankarskog sektora protegnuo na sada već dvadeset i devet uzastopnih mjeseci reflektirajući tako situaciju nedostatne transmisije sredstava domaćeg financijskog sektora prema poduzetništvu i stanovništvu.

U okolnostima složene gospodarske situacije problemi otplate obveza postaju sve izraženiji pa je iznos kašnjenja namirenja inozemnih obveza po glavnici i kamatama u rujnu prošle godine dosegao iznos od 252,1 milijun eura što je 18,7% više nego u rujnu 2013. godine.

"Blagi rast bruto inozemnog duga uz istodoban pad BDP-a dovodi do toga da bi udio inozemnog duga u BDP-u na kraju prošle godine mogao dosegnuti gotovo 108%. I u ovoj će se godini nastaviti tendencije iz prošle godine obilježene nastavkom inozemnog zaduživanja opće države i smanjenjem duga drugih monetarnih financijskih institucija, ali bi obje tendencije trebale biti slabije izražene nego li je to bio slučaj u prošloj godini", smatraju u HGK.