Foto: Hina

VLADA je danas predstavila izmjene poreza kojima bi se trebale rasteretiti plaće za, kako su najavili, oko milijun radnika u Hrvatskoj.

Konkretno, osobni odbitak bi se trebao povećati sa 2200 na 2600 kuna, dok bi se najveća stopa poreza od 40% primjenjivala na plaće veće od neto 13200 kuna.

Namjera je Vlade na ovaj način povećati osobnu potrošnju i na taj način povećati BDP. Sa druge strane, ovime se smanjuje prihod lokalnih samouprava, te bi one mogle uvesti ili podići prireze.

Iako će ovim izmjenama poreznim rasterećenjem plaća biti obuhvaćen veliki broj radnika, upitan je efekt te mjere na povećanje osobne potrošnje kojom Vlada planira potaknuti rast bruto društvenog proizvoda.

"Ova mjera neće podići potrošnju i BDP, ali će pomoći zadržavanju visokoobrazovane radne snage"

Dr.sc. Marina Tkalec, sa Ekonomskog instituta Zagreb smatra da će najveći dio tog iznosa koji će ostati građanima otići na vraćanje dugova ili štednju.

"Ova mjera vrlo vjerojatno neće, barem ne značajno i barem ne u kratkom roku, povećati potrošnju kako bi stopu rasta BDP-a dovelo u plus, kako Vlada očekuje već iduće godine. Razlog za to je taj što će za većinu zaposlenih povećanje neto plaće navedenim mjerama biti gotovo pa beznačajno. Stoga je teško očekivati značajniji rast potrošnje. U okruženju u kojem stanovništvo štedi i vraća dugove, prije bih očekivala da rast neto plaća ode u tom smjeru, a ne u potrošnju.", smatra dr.sc Tkalec.

No mjera ipak ima određeni pozitivan efekt. S obzirom da veliki broj visokokvalificiranih stručnjaka odlazi u inozemstvo te se zemlja suočava s gubitkom najkvalitetnije radne snage, ova mjera će rasteretiti plaće radnika upravo tog profila.

"Ipak, ono što bih naglasila kao pozitivan učinak je onaj na visokoobrazovanu radnu snagu, stručnjake i medicinsko osoblje koji će se uz ovakve mjere ipak teže odlučiti na odlazak u inozemstvo. Spominjalo se i ukidanje stope od 40% koje bi još više doprinijelo zadržavanju radne snage u zemlji, te bi ju učinilo privlačnijom za inozemne investicije. Ali od toga se za sada odustalo.“, navodi dr.sc. Tkalec.

HUP: Nadamo se da je ovo početak ozbiljnije porezne reforme

Hrvatska udruga poslodavaca zadovoljna je najavljenim mjerama, te očekuju nastavak reformi. No nadaju se da lokalne jedinice neće uvoditi nove namete kako bi kompenzirali smanjenje prihoda.

"Ovo je početak nadamo se ozbiljnije porezne reforme kojom bi se krenulo u smjeru koji HUP zagovara već godinama; a to je smanjenje opterećenja troška rada i pojednostavljenje poreza, te da se kroz upravo najavljene i slične mjere, više novaca ostavi građanima za potrošnju koja nam je nužno potrebna. Mali porast budžeta zaposlenih znači blagi utjecaj na optimizam i potrošnju, a posljedično i veći prihod države. Nadamo se da jedinice lokalne uprave neće dio prihoda koji se sada daje građanima uzeti kroz nove namete.“, komentirao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Smanjuje se prihod lokalnim samoupravama: "Možda je to bio jedan od ciljeva Vlade?"

Rasterećenjem plaća nezadovoljne su lokalne samouprave, koje su već ranije burno reagirale na najavu izmjena poreza na dohodak, koji im je jedan od osnovnih prihoda. U prošloj godini porez na dohodak i prirez činili su 53% ukupnog proračuna lokalnih uprava, dok su dodatnih 5,3% proračuna činila sredstva fonda izravnanja za decentralizirane funkcije koji se također puni iz poreza na dohodak.

"Izvjesno je da je problem financiranja državnog proračuna ovom mjerom prebačen i na lokalnu državu i sada se i od nje očekuje da snosi teret posrnulih javnih financija. Lokalna uprava će morati rezati svoje rashode do mjere da to ne ugrožava normalno funkcioniranje, a nakon toga će jedan dio lokalnih jedinica zasigurno ići i na povećanje prireza. To će jednim dijelom poništiti prvotni efekt ministarstva financija, ali ne u potpunosti. Lokalne jedinice će prebaciti dio tog tereta na stanovništvo, ali će jedan dio morati proizići i iz racionalizacije njihovog poslovanja. To je možda bio i jedan od ciljeva Vlade.“, smatra dr.sc. Tkalec.

Zajednica županija: "Ovo je populizam. Zbog 50 kuna veće plaće građani će plaćati 100 kuna prireza mjesečno i 10 tisuća kuna poreza na nekretnine godišnje"

Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, i HDZ-ov župan Virovitičko-podravske županije smatra da se radi o promašenoj mjeri, koja će zapravo dodatno opteretiti građane.

"Ovo je čisti politički populizam vladajuće elite koja čini sve što zna i umije (a ne zna baš puno) da sačuva svoje fotelje. Vrlo izgledna varijanta je da će građanin zbog 50 kuna veće plaće platiti 100 kuna prireza mjesečno i 10.000 kuna godišnje za porez na nekretnine. Efekt će biti daljnje smanjenje potrošnje i pad BDP-a. Vuk sit a ovce zaklane.“, smatra Tolušić.

Osim toga, Tolušić upozorava da bi moglo doći i do problema u financiranju lokalne uprave.

"Najviše će nastradati općine i gradovi koji npr. od 100 kuna poreza na dohodak dobiju u svoj proračun 56,5 kuna, znači 56,5% ukupnog iznosa od ubranog poreza. Županije dobiju 16 % a ostatak se indirektno vraća u lokalne proračune kroz decentralizirana sredstva za školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb koja dolaze u lokalne proračune kroz dotacije resornih ministarstava. Projekcije govore da će prosječan grad u Hrvatskoj sa oko 40 tisuća stanovnika izgubiti oko 8 milijuna kuna na godišnjoj razini a toliko će, u prosjeku izgubiti i županije. To je iznos kojim bi se mogli osigurati besplatni udžbenici za svu djecu u državi. Zbog besmislenih odluka Vlade to se neće dogoditi. To je u prosjeku 8 milijuna kuna manje u svakom tom gradu za nove škole, za prijevoz učenika, za novu bolnicu, za nove nogostupe, za brigu oko socijalno ugroženih i slično. Većina građana će imati veću plaću za pedesetak kuna a zbog toga će izgubiti iznimno mnogo na povećanju standarda u komunalnoj i društvenoj infrastrukturi. Građani ovdje gube dvostruko. Laže ih se da će bolje živjeti jer većina građana uopće neće imati veću plaću jer će razliku uzeti sebi poslodavac, što je i logično jer je sa dosadašnjim vođenjem države potpuno upropašten pa će mu ovo malo pomoći da dođe do zraka a s druge strane dijete će im npr. ići u školu koja prokišnjava jer grad ili županija neće imati novca da promijene kroz. Naravno zbog porezne reforme.“, upozorava Tolušić.

Gradovi: Očekujemo mjere koje će nadoknaditi pad prihoda
 

Udruga gradova očekuje mjere mjere koje bi gradovima mogle pomoći u nadomještanju gubitaka. Ako se rješenje ne pronađe, proračuni će im biti smanjeni za 10%, što bi se, kako navode, moglo odraziti na usluge koje pružaju.

"Udruga gradova tražila je sastanak sa ministrom financija kako bi se dogovorile financijske i nefinancijske mjere koje mogu pomoći u nadomještanju gubitaka. Na nacionalnoj razini očekujemo financijsko obeštećenje za sve gradove, općine i županije iz državnog proračuna te kroz oporezivanje ukupnog dohotka. Tražimo i efikasniju razmjenu informacija i suradnju s državnim tijelima u naplati prihoda lokalne samouprave, što je i Državna revizija konstatirala kao ključni problem. Moramo nadoknaditi i gubitke od oko 200 milijuna kuna koje je država u ovoj godini već prouzročila lokalnoj samoupravi kroz ukidanje financiranja decentralizirane funkcije izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola, obustave plaćanja komunalne naknade, promjene oporezivanja prometa nekretninama, itd.", odgovorio nam je Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova.