Foto: Hina

AMERIČKI predsjednik Barack Obama dolaskom u Tallinn na sastanak s liderima baltičkih članica NATO-a želi jasno poručiti Rusiji da ne dira Baltik, a Europi da mu je važna te uoči summita Sjevernoatlantskog saveza pozvati sve članice da se ugledaju na malu Estoniju koja primjereno izdvaja za troškove obrane.

Susretom u glavnome gradu Estonije u srijedu s tamošnjim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, njegovim latvijskim kolegom Andrisom Berzinsom i litavskom predsjednicom Daliom Grybauskaite, Barack Obama želi podsjetiti da baltičke zemlje od Zapada više nisu odijeljene Željeznom zavjesom Hladnoga rata.

Time će simbolički istaknuti Članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora koji, polazeći od mušketirskog gesla "Svi za jednoga, jedan za sve" propisuje da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve ostale.

U Europi, ovisnoj o ruskome plinu, prevladava mišljenje da ruski predsjednik Vladimir Putin ne prijeti samo Ukrajini u koju je poslao svoje vojnike, već i NATO-u. Putin bi silno želio "diskreditirati cijeli NATO" barem jednim napadom na njezinu najslabiju članicu i tako pokazati da je Članak 5 tek šuplja priča, misli analitičar Thomas Wright iz Brooking Institutiona, piše agencija AFP.

Obama, koji će u Estoniju stići u utorak navečer i zadržati se manje od 24 sata, prošli je tjedan jasno rekao: "Želim da Estonci znaju da i mislimo ono što govorimo".

SAD jača vojnu nazočnost u regiji

Od izbijanja ukrajinske krize Sjedinjene Države pojačale su svoju vojnu nazočnost u regiji, podsjeća njemačka agencija dpa. U travnju je SAD poslao 600 padobranaca na zajedničke vojne vježbe u Poljskoj i Baltiku i stacionirao 150 američkih vojnika u estonskoj zračnoj bazi. U lipnju je poslao borbene avione F-15 da patroliraju Baltikom te pojačao vojno brodovlje u Baltičkom i Crnom moru i Obama je za financiranje tih operacija od Kongresa zatražio 925 milijuna dolara.

Odlaskom u Tallinn Obama kani Moskvi pokazati da postoje granice koje ne smije prijeći i da je odlučan braniti saveznike nadahnjujući se govorom Johna F. Kennedyja koji je 1963., u jeku Hladnog rata u Berlinu poručio "Ich bin ein Berliner".

Obamin je posjet simboličan i po tomu što su tri baltičke zemlje, koje su pet desetljeća bile okupirane u Sovjetskom Savezu, a NATO-u su pristupile 2004., nedavno obilježile četvrt stoljeća Baltičkog lanca. Bila je to mirna politička demonstracija 23. kolovoza 1989. kada se dva milijuna ljudi primilo za ruke u ljudskome lancu dugom 600 kilometara u tada još sovjetskim republikama Estoniji, Latviji i Litvi.

Ukrajina, međutim, nije članica NATO-a i Obama joj ne može priteći u pomoć, ali želi pokazati da je spreman "stati" uz nju. Rusko upletanje u pobunu proruskih separatista na istoku Ukrajine Obama se suzdržao nazvati "invazijom", no pred njim je teška zadaća kako primjereno odgovoriti, a da istodobno nepotrebno ne isprovocira Rusiju, kažu analitičari.

Ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka 18. rujna Obama će ugostiti u Bijeloj kući. NATO je prošli tjedan poručio Ukrajini da će biti spreman želi li ona pokrenuti postupak integracije u Savez. Vrata su otvorena svima koji žele pridonijeti sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, smatra Washington.

Obamina poruka Estoniji pripremit će dvodnevni summit 28 članica NATO-a i njihovih partnera što će se u četvrtak i petak održati u Newportu u Walesu. Put u Estoniju na neki je način i prekretnica u važnosti koju američka administracija pridaje Europi.

"Obama je previše zauzet i Europa dosad nije bila u vrhu njegovih prioriteta. Zanemario je najvažniji savez u pitanju sigurnosti - NATO", kaže Edward Lucas iz Centra za europsku političku analizu u Washingtonu.

Odabravši upravo malu Estoniju za svoj posjet, Obama će poslati poruku ostalim članicama saveza koje premalo izdvajaju za troškove obrane. SAD uplaćuje lavovski dio za zajedničku obranu, a Estonija je samo jedna od četiri članice koja je ostvarila cilj da izdvaja 2 posto svog BDP-a u obrambeni proračun.