Foto: Facebook

"PODUZETNICIMA s poplavljenih područja bit će isplaćeno 25 tisuća kuna hitne pomoći po zaposlenom", rekao je u Gunji ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

"To će biti inicijalni dio. Nakon što se popišu sve štete, nakon što se vidi koliko novca treba osigurati, mi sukladno propisima EU možemo osigurati refundaciju cjelokupne štete. Naravno da to neće ići u mjesec-dva dana, ali očekujem da će se do kraja godine krenuti s potpunim obnavljanjem svih tih objekata i da će ljudi u što skorijem roku početi raditi. Ono što mogu reći je da ćemo osigurati sredstva da se sva šteta refundira", rekao je Maras.

U Gunji do sada 155 zgrada označeno opasnima za boravak

TIJEKOM današnjeg nadzora mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrada koje su bile izložene djelovanju vode u Gunji njih 44 označene su opasnima po život. S današnjim danom pregledano je preko 50% poplavljenih zgrada u Gunji i ukupno ih je 155 označeno opasnima za boravak. Prema karti Državne geodetske uprave 3.900 zgrada je na području Gunje bilo izloženo djelovanju vode.

"Tijekom sutrašnjeg dana Građevinska će inspekcija provoditi daljnji nadzor u Gunji, na mjestima koja će biti dostupna, još je jedan dio ulica pod vodom i nedostupan. A dio stručnog tima obavit će i nadzor nad preostalim zgradama u Račinovcima i Rajevom Selu.

Građevinska je inspekcija osigurala direktan kontakt vlasnicima kuća s poplavljenog područja u zgradi osnovne škole u Drenovcima. Svi zainteresirani vlasnici kuća koji imaju pitanja za Građevinsku inspekciju mogu doći u taj privremeni ured", priopćili su iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Maras u Drenovcima: Osim kuća obnoviti i gospodarske objekte

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras posjetio je danas Drenovce i tom je prigodom istaknuo kako je, osim kuća uništenih u poplavi, interes obnoviti i gospodarske objekte, a država će učiniti sve kako bi se što prije omogućila normalizacija života na stradalim područjima.

Pošto je u Županji bio na sastanku Državnog stožera za zaštitu i spašavanje te obišao Gunju, u Drenovcima se sastao s poduzetnicima i obrtnicima s poplavljenih područja županjske Posavine, predstavnicima lokalnih vlasti te HGK Gospodarske komore iz Vukovara.

"Sada nam je bitno da usporedno s obnovom i procjenom šteta na stambenim objektima, započnemo i gospodarsku obnovu, i na tome ću inzistirati", istaknuo je Maras i ponovio da će ministarstvo interventno osigurati 25 tisuća kuna poticaja po svakoj zaposlenoj osobi kod obrtnika i poduzetnika na stradalim područjima. Također je rekao da će najviši iznos potpora biti 1,4 milijuna kuna.

Poduzetnicima i obrtnicama poručio je da će se država potruditi da svi oni koji su bili uspješni u poslovanju prije poplava to budu i ubuduće. S tim u vezi najavio je da će država biti jamac svim izvoznicima s poplavljenih područja čija je bilanca zbog poplava sada negativna te ih banke i osiguravajuća društva više neće pratiti kao do sada.

"Tu se država mora uključiti kao partner, kao netko tko želi pomoći tim ljudima da posluju kao prije poplava", poručio je Maras.

Vlasnika lanca maloprodajnih trgovina "Patričar" Marijana Patričara, čijih je 20 trgovina prehrane na poplavljenim područjima, zanimalo je hoće li država pomoći i tvrtkama poput njegove, koje rade na stradalim područjima, ali tu nisu registrirane. Ministar Maras odgovorio mu je potvrdno.

Fatmir Malagić, vlasnik tvrtke "Malagić" iz Gunje koja proizvodi namještaj i koja je zbog poplava pretrpjela štetu između dva i tri milijuna eura, upozorio je da mjere koje Ministarstvo poduzetništva i obrta namjerava provesti moraju zaživjeti što prije.

"Moja tvrtka ima ugovore s inozemnim kupcima i oni neće čekati. Nama je vrijeme novac. Ne pokrenem li proizvodnju u mjesec dana, nama će biti kasno i novac ministarstava neće nam odviše pomoći", rekao je taj poduzetnik. Ministar Maras odgovorio mu je kako se ništa ne može riješiti "preko noći", ali će učiniti sve kako bi program pomoći poduzetnicima i obrtnicima zaživio što prije.

Poduzetnike i obrtnike s poplavljenih područja zanimalo je mogu li u obnovi stradalih područja domaće tvrtke i obrti dobiti posao kako bi im se i tako pomoglo.

"Što god država bude radila, vodit će računa i o tome", poručio im je ministar Gordan Maras i najavio da će idućega petka ponovno doći u poplavljena područja kako bi, kako je rekao, vidio koliki je napredak u međuvremenu postignut.

Epidemiološko stanje u županjskoj Posavini pod nadzorom

Epidemiološko stanje na području županjske Posavine pogođenom poplavom sredinom svibnja, kada je rijeka Sava zbog visokog vodostaja probila nasip kod Rajeva Sela i Račinovaca, stabilno je i pod nadzorom, potvrdila je za Hinu načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravlja Maja Grba-Bujević.

"Jako smo time zadovoljni jer su sve mjere koje smo poduzeli urodile plodom", rekla je Maja Grba-Bujević, ističući kako će i dalje poduzimati potrebne mjere kako se ništa loše ne bi dogodilo. Dodala je kako je svaki dan na terenu u županjskoj Posavini 40 djelatnika hitne, epidemiološke i sanitarne službe.

Također je potvrdila da na terenu traje dezinsekcija komaraca zaprašivanjem iz vozila i laricidno tabletama kojima se tretiraju kanali.

"Veliki je prostor i angažirali smo sve dodatne snage da se to što prije napravi", rekla je Maja Grba-Bujević, dodajući da Hrvatski zavod za javno zdravstvo sve nadzire te da je stanje pod kontrolom koliko je to moguće budući da je komaraca iznimno mnogo.

Josipović pohvalio nastojanja stručnjaka da uklone opasnost od mina na poplavljenim područjima

Predsjednik Republike Ivo Josipović pohvalio je danas nastojanja protuminskih stručnjaka Hrvatske, BiH i Srbije da pronađu najbolju i najoperativniju suradnju kako bi se uklonila opasnost od mina na poplavljenim područjima, gdje se zbog jakog djelovanja bujica i aktivnih klizišta stanje iznenada promijenilo.

"Hrvatska je kroz svoje aktivnosti postala, uvjetno govoreći, sila za razminiranje. Ovladali smo znanjem i tehnologijama, stručnjaci su nam među vodećima u svijetu, kao i strojevi koji se proizvode u Hrvatskoj, i naravno da nam je svima u interesu da dođe do razminiranja. Treba naći najbolji i najoperativniji put suradnje", rekao je predsjednik Josipović danas u Ozlju.

Danas se u Moroviću u Srbiji održava treći sastanak koordinatora, nakon sastanaka u Županji i Brčkom u BiH, radi pripreme međudržavnih sporazuma o pravima i obvezama u suradnji, nakon čega će se izraditi i nužan plan djelovanja i suradnje u kriznim situacijama.

Predsjednik Josipović istaknuo je da je suradnja važna i u razmjeni minskih mapa te korištenju infrastrukture. "Ako je potreban sporazum, napravimo sporazum. Važno je da postoji razumijevanje i svijest o tome koliko je važno sa sigurnosnog aspekta, kao i s gospodarskoga, da se razminiranje obavi. Nažalost, neka od vrlo plodnih područja Hrvatske su i dalje minski sumnjiva. Dogodi se svako malo i nesreća s tragičnim posljedicama i razminiranje je jedan od prioriteta", rekao je predsjednik.

Istaknuo je da su problem velika financijska ulaganja potrebna za razminiranje te da razumije nezadovoljstvo ljudi koji na tome rade jer su, kako je rekao, "neki put zaista mizerno plaćeni, a stavljaju glavu u torbu". Dodao je kako treba voditi računa i o njihovoj sigurnosti te pravednosti kad je riječ o plaćama.

Centar za testiranje, razvoj i obuku Hrvatskog centra za razminiranje vodi ovih dana rad skupine stručnjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Protuminske suradnje i standardnih operativnih planova s postupcima i procedurama bilo je i prije, ali je za sve zemlje koje imaju problem s minama na državnim granicama potreban i operativni plan djelovanja u kriznim situacijama i katastrofama poput poplava, požara velikih razmjera i potresa.

Najteže je u BiH, gdje su klizišta i obilne oborine isprale minska polja, a bujice čak nosile lagane, plastične, protupješačke mine, za koje se pretpostavlja da su završile u Savi i na njezinim obalama, što znači i u susjednim zemljama.

Branitelji pomažu u sanaciji stradalog područja županjske Posavine

U sanaciji i raščišćavanju na stradalom području županjske Posavine sudjeluje i dvjestotinjak bivših pripadnika specijalne policije i gardijskih brigada okupljenih oko Koordinacije udruga specijalne policije iz Domovinskog rata i gardijskih brigada, a smješteni su u kampu formiranom na igralištu Nogometnog kluba "Tomislav" u Cerni nedaleko od Županje.

Po riječima predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata "Delta" Županja i koordinatora koordinacije Đure Merca, riječ o bivšim braniteljima koji su se prijavili kao volonteri kako bi pomogli u što bržoj normalizaciji života na poplavljenim područjima.

"Mi smo organizirali ljude, a na teren odlazimo u skladu s naputcima Državnog stožera za zaštitu i spašavanje", rekao je Merc dodajući kako među bivšim specijalcima i pripadnicima gardijskih brigada postoji golem interes i želja da pomogu na stradalim područjima, ali je kapacitet kampa premali da bi se svima moglo udovoljiti.

"Radili smo dva dana na istovaru stočne hrane na 'Spačvi', a sada smo uposleni na raščišćavanju u Gunji", rekao je taj nekadašnji pripadnik županjske specijalne policije. Podsjeća da je u organizaciji županjskih "Delti" i Koordinacije udruga specijalne policije iz Domovinskog rata i gardijskih brigada za pomoć stanovnicima stradalih područja prikupljeno i dostavljeno nekoliko desetaka tegljača humanitarne pomoći.

Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata "Delta" iz Županje i Koordinacija udruga specijalne policije i gardijskih brigada iz Domovinskog rata od prvog dana poplava sudjeluju u organiziranju humanitarne pomoći za županjsku Posavinu te su na teren poslale nekoliko desetaka tegljača odjeće i obuće, higijenskih potrepština, igračaka itd.

Osim ceranskog, postoji i volonterski kamp Državnog stožera za zaštitu i spašavanje koji se nalazi na pomoćnom igralištu županjskog nogometnog kluba "Graničar", kroz koji je do sada prošlo oko 500 volontera iz svih krajeva Hrvatske. U skladu s potrebama, oni rade na asanaciji terena na poplavljenim područjima, rasformiranju tzv. zečjih nasipa, odvozu i reciklaži otpada, iskrcavanju humanitarne pomoći te drugim poslovima.