Foto: Hina

IZ MINISTARSTVA graditeljstva i prostornog uređenja su priopćili kako je nastavljen nadzor zgrada koje su bile poplavljene u Račinovcima. Nakon 90% pregledanih zgrada njih 94 je označeno opasnim za život. U Rajevom Selu je takvim statusom označena 21 zgrada.

Iz Ministarstva kažu kako će se danas nastojati pregledati preostalih 10% zgrada u Račinovcima dok je u Rajevom Selu od 1.209 zgrada pregledano njih oko 20%. Nad ostatkom građevina trenutno nije moguće nastaviti nadzor, a stručni timovi Ministarstva krenuli su i u pripreme nadzora u Gunji. U tijeku je obilazak terena kako bi se procijenio redoslijed naselja koja će se obilaziti, raspored i ekipa i sve druge potrebne radnje.

Počela dezinsekcija komaraca u županjskoj Posavini

Na području poplavama pogođenih Strošinaca, Đurića i Posavskih Podgajaca u županjskoj Posavini danas je počela dezinsekcija komaraca koja se obavlja larvicidno sa zemlje, a od 18 sati nastavlja se adulticidnim tretmanom, odnosno zamagljivanjem s vozila.

Branka Tomljanović iz kriznog stožera Ministarstva zdravlja, koji djeluje pri Državnom stožeru za zaštitu i spašavanje u Županji, izjavila je kako je stanovništvo upozoreno o dezinsekciji, poglavito pčelari koji su pozvani da sklone košnice.

Naglasila je kako je dezinsekcija komaraca bitan preduvjet povratka stanovnika u poplavljena područja, ali i uklanjanje prepreke za sanaciju s obzirom da komarci veliki problem predstavljaju i timovima koji rade na sanaciji stradalih područja.

Na pitanje novinara ima li saznanja da se dezinsekcija komaraca istodobno obavlja i na području susjedne bosanske Posavine, što je bilo najavljivano, Tomljanović je kazala kako se "ovoga časa o tome odluke donose na drugom mjestu".

"Odlučeno je da se dezinsekcija provede tamo gdje je moguće, dok se ta akcija ne iskoordinira", rekla je.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta akcija se odgađa za prvi naredni povoljan termin, o kojemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.

Ukinute protuepidemijske mjere za Strošince, Posavske Podgajce i Đuriće

Krizni stožer Ministarstva zdravlja, u suradnji s ekspertnim timom za epidemiologiju, ukinuo je protuepidemijske mjere za poplavama pogođena naselja Strošinci, Posavski Podgajci i Đurići, čiji se mještani mogu vratiti kućama.

Ministarstvo zdravlja izvijestilo je da je u spomenutim naseljima obavljena sanacija terena, provedena obavezna dezinfekcija i deratizacija te je mještanima dopušteno da se vrate kućama.

Osim povratka mještana, utvrđeno je da se u naselja Strošinci i Posavski Podgajci mogu vratiti i ambulante Doma zdravlja Županja, uključujući ordinacije opće medicine, dentalne medicine i patronaže.

Stavljanjem zdravstvenih ustanova u funkciju osigurani su potrebni uvjeti za normalan život na prethodno poplavljenim područjima, ističe Ministarstvo.

Ipak, i dalje su na snazi javnozdravstveni savjeti za poplavljena područja koje je objavilo Ministarstvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Regionalnim uredom Svjetske zdravstvene organizacije za Europu.

Na spomenute javnozdravstvene savjete stanovnike poplavljenih područja svakodnevno podsjećaju djelatnici hitne medicinske službe i djelatnici zavoda za javno zdravstvo koji na terenu dijele dezinficijense i letke s procedurom čišćenja i dezinfekcije stvari iz kuće.

Kontejnerska naselja za evakuirane bit će u Drenovcima i kod Račinovaca

Kontejnerska obiteljska naselja u koja bi trebalo biti smješteno oko 4.000 evakuiranih osoba iz poplavljene Gunje, Račinovaca i Rajevog sela gradit će se u industrijskoj zoni u Drenovcima te kod Račinovaca.

Hrvoje Lucić, načelnik općine Gunja, potvrdio je lokacije gdje će se graditi kontejnerska naselja, koja će zbrinuti evakuirane iz spomenuta tri sela koji se sada nalaze u privatnom i organiziranom smještaju diljem Vukovarsko-srijemske županije i ostalih mjesta u Hrvatskoj.

"Općina Gunja iskazala je potrebu za smještaj u tim naseljima za oko 3000 mještana. Mislim da bi u njima do povratka u svoje domove ukupno moglo biti smješteno oko 4000 ljdi iz Gunje, Račinovaca i Rajevog Sela", izjavio je Lucić novinarima.

Naglasio je kako lokacije kod Drenovaca i Račinovaca za gradnju kontenjnerskih naselja raspolažu svom potrebnom infrastrukturom.

Gradnju kontejnerskih naselja za smještaj osoba s područja Gunje, Račinovaca i Rajevog Sela jučer je najavio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Kazao je da su u Vladi uvidjeli kako nije dugoročno rješenje držati ljude smještene po sportskim dvoranama i drugim lokacijama, već ih treba smjestiti što bliže kućama kako bi sudjelovli u obnovi svojih domova.

Pusić: Hrvatskoj, Srbiji, BiH nedostaje sredstva za zaprašivanje

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u utorak u Beču da Hrvatskoj, Srbiji i BiH nedostaje sredstava za zaprašivanje komaraca na poplavljenim područjima i pozvala Europsku uniju da pomogne nabaviti ih kako bi se spriječila pojava bolesti.

Potpredsjednica vlade nadalje je istaknula da regiji teško pogođenoj katastrofalnim poplavama trebaju klimatizirani kontejneri za smještaj ljudi, aparati za isušivanje poplavljenih kuća, električni agregati i poljske bolnice.

"Ako ima neki plus u ovim nesrećama onda je to da su mobilizirale solidarnost u regiji. Sada nastupa drugo razdoblje kada slike više nisu na ekranima i kada interes, solidarnost i suosjećanje polako nestaju", rekla je Pusić novinarima na konferenciji o Zapadnom Balkanu.

"Zato je važno u drugoj fazi imati vrlo definiranu institucionalnu pomoć. Važno je da se s dobre volje, pozitivnog stava prijeđe i na vrlo konkretnu pomoć", istaknula je šefica hrvatske diploamcije.

Hrvatska, Srbija i BiH dogovorile su se oko zaprašivanja ukupno 100.000 hektara poplavljenog područja, ali nedostaje sredstava za zaprašivanje koje su očekivale od EU-a.

"Sada radimo na tome da nam države članice pomognu da probamo negdje naći to sredstvo", rekla je Pusić i dodala da se na Hrvatsku odnosi 18.000, na Srbiju 40.000, a na BiH 48.000 hektara poplavljenog područja.

Konferencija o Zapadnom Balkanu 1914.-2014. u bečkom dvorcu Hofburg bavi se proširenjem EU-a, gospodarskom situacijom u državama regije i njihovom europskom perspektivom.

Uz zemlje Zapadnog Balkana na skupu su zastupljene i zemlje šire regije i članice Unije Hrvatska, Mađarska, Italija, Rumunjska, Bugarska i Grčka.

Povjerenik za proširenje Stefan Fuele istaknuo je važnost "pomirbe u proširenju i proširenja u pomirbi" te obećao pomoć regionalnim državama na europskom putu.

"Nedavno smo otvorili pregovore sa Srbijom, mislim da će uskoro i Albanija dobiti status kandidata ", rekao je Fuele.

Svi sudionici poduprli su prijedlog da Albanija taj status dobije na summitu Unije krajem lipnja.

"Konferencija je snažan poticaj kojim EU želi potvrditi europske perspektive zemljama Zapadnog Balkana, a one trebaju snažno potvrditi opredijeljenost u provedbi reformi i prilagodbi", izjavio je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz.

Dodao je da proširenje EU nije samo u interesu tih zemalja, nego i Unije kako bi vidjela da se regija razvija u pozitivnom smjeru.

Šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić kazao je da je strateški cilj Srbije ulazak u EU i da se taj posao obavi što prije.

"Važno je podupirati zajedničke ciljeve, a ne čekati da se dogode poplave da nas spoje u pomoći", rekao je Dačić.

Ministri vanjskih poslova Albanije, BiH, Crne Gore, Makedonije Kosova i Srbije zauzeli su se za jačanje suradnje, osobito gospodarske.

"Pripadanje europskoj kući prepostavka je za prevladavanje sukoba i jačanje suradnje", rekao je Zlatko Langudžija iz BiH i pozvao Uniju da "otvori vrata BiH".

Sudionici su razgovarali o tijeku pristupnih pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom, rješavanju zapreka vezanih za približavanje Makedonije Uniji te o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom.

Bilo je riječi i o modelu za ubrzavanje približavanja BiH, za koji je Pusić rekla da bi toj zemlji omogućio da "umjesto da samo gleda na postavljenu letvicu stvarno ispuni te zahtjeve i kriterije kako bi napredovala na putu prema EU".

Poslijepodne je predviđen razgovor o konkretnim projektima u jačanju suradnje država Srednjoeuropske inicijative (SEI) koja ove godine obilježava 25. godišnjicu osnutka.

Imenovano Povjerenstvo za izradu ekspertize proboja nasipa kod Rajevog sela

Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je međunarodno Povjerenstvo za izradu ekspertize proboja nasipa kod Rajevog Sela.

U Povjerenstvu koje bi trebalo pojasniti zbog čega je došlo do proboja nasipa kod Rajevog Sela zbog čega je došlo do velike štete u tom i okolnim mjestima, nalaze se dva domaća i pet međunarodnih stručnjaka. Koordinator Povjerenstva je Dražen Kurečić, pomoćnik ministra za vodno gospodarstvo Ministarstva poljoprivrede, a u njemu se nalaze prof. dr. sc. Goran Gjetvaj, Pročelnik Katedre za temeljnu hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Franjo Verić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (u mirovini), prof. dr. sc. Laszlo Nagy, Predstojnik Zavoda za geotehniku Građevinskog fakulteta Tehničkog sveučilišta u Budimpešti, Mađarska, prof. dr. sc. Janko Logar, Katedra za mehaniku tla s laboratorijem Fakulteta za građevinarstvo i geodeziju Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija, prof. dr. sc. Jens Christian Refsgaard, Odjel za hidrologiju Geološkog instituta Danske i Grenlanda, Danska, M.Sc. Per Sorensen, Voditelj obalnih istraživanja u Danskom obalnom centru, Danska te M.Sc. Klaas-Jan Douben, Specijalist hidrauličar, Brabantsedelta, Breda, Nizozemska.

Rok za izradu i dostavu ekspertize je 30. lipnja 2014. godine.

Zabrana ribolova do povlačenja vode u korito Save

Na poplavljenom području vodotoka koji se izlio iz korita, zabranjen je ribolov dok se voda ne povuče u korito Save, priopćeno je danas iz Ministarstva poljoprivrede RH.

Nadzor nad provođenjem ove zabrane pojačano će obavljati Ribarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, službenici Ministarstva unutarnjih poslova RH te ribočuvari ovlaštenika ribolovnog prava na poplavljenim područjima.

Zabrana ribolova do povlačenja vode u korito rijeke Save provodi se na temelju odredbe članka 30. Zakona o slatkovodnom ribarstvu.