Foto: Davor Žunić/Cropix (Ilustracija)

HRVATSKA već cijelo desetljeće stidljivo pokušava izgraditi sofisticiraniji imidž od onog male zemlje za veliki odmor, osunčanog i čistog mora. Pa ipak, usprkos antičkim lokalitetima, renesansnim i baroknim gradovima, festivalima, smotrama i sajmovima, ogromna većina od prošlogodišnjih 12 milijuna turista, došla je kako bi rasprostrla ručnik na plaži.

Detektirati strateške kulturno-turističke projekte zbog kojih bi netko poželio posjetiti Hrvatsku i izvan klasične turističke sezone pa aplicirati za sredstva iz fondova Europske unije. Ambiciozan je to i naoko jednostavan plan kojeg do kraja ove godine planiraju ostvariti ministarstva kulture i turizma u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.

"Na zapadu Hrvatske regija digitalnih muzeja, dakle devet manjih projekata povezanih komponentnom digitalizacije, obnova i revitalizacija Tvrđe u Osijeku, rekonstrukcija i uređenje kompleksa Benčić u Rijeci, multimedijalni kulturni centar u Splitu, tvrđava Sveti Nikola u Šibeniku, Kulturing Pula, Europski centar za kulturu i mlade Zagreb, eko muzej Pustinja Blaca i tako dalje", otkriva Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministrice kulture, svjesna činjenice da onih 15 posto turista koji dođu privučeni kulturom, učine to ljeti, jednostavno zato jer se najveći broj kulturnih manifestacija tada događa.

"Dakle, to su festivali koji dovode novu publiku koja uz dolazak na takvu vrstu festivala kao što je uskoro Terraneo u Šibeniku, ta mlada ili mlađa populacija će tražiti druge kulturne sadržaje koje će možda obići tijekom godine", rekla je Jurić Bulatović.

Veliki broj manifestacija događa se i van ljetne sezone. Hrvatska turistička zajednica sve ih je pobrojala i publicirala, no mnogi za njih i dalje ne znaju, ali Milu Sršenu, u HTZ-u zaduženom za kulturni turizam, optimizma ne manjka.

"Mi u turističkom, a i kulturnom sektoru, se trudimo da to turisti što prije saznaju i touoperatore obavještavamo o tome. Ti paketi će se sve više iviše povećavati, a kulturna ponuda će zauzimati sve veći i veći dio interes azbog čega se odlučujemo da idemo u neku zemlju na odmor", rekao je Sršen.

Premda se u posljednjih desetak godina kod nas utrostručio broj turista koji ljeti obilaze kulturne znamenitosti ili posjećuju kulturna događanja, istraživanje što ga je proveo Institut za turizam govori da je Hrvatska uglavnom percipirana kroz sunce i more i tek neznatno kao destinacija koju valja posjetiti zbog kulturno-povijesne baštine i kulturnih atrakcija. Istraživačica Instituta Renata Tomljenović predviđa, međutim, kako će se to uskoro početi mijenjati.

"Ono što mislim da će se dogoditi da će se prvo proširenje potražnje očitovati u većim gradovima, prije svega na obali i Zagrebu, eventualno Osijeku zato što oni imaju potrebnu infrastrukturu", ističe Tomljenović.

Nakon što se do kraja godine detektiraju kulturne atrakcije i EU možebitno dodijeli sredstva za njihovo opremanje, za pozicioniranje Hrvatske kao kulturne destinacije trebat će učiniti još koraka.

"Treba se organizirati, odnoso sustaviti paleta kulturnih događanja od nacionalnog i regionalnog značaja, organizirati kulturne rute kojima će se sekundarne i tercijalne atrakcije grupirati pod određenom temom ili fizički u prostoru i na taj način podići njihova atraktivnost", ističe Tomljenović.

Hrvatska je prepoznata kao destinacija bogate kulturno-povijesne baštine s više od tisuću dvoraca, kurija i utvrda, kreativno izražavanje i interakcija posjetitelja s lokalnim ambijentom otvorili su pristup novim potrošačkim segmentima, a veći gradovi uvršteni su na turističke itinerere. Tako izgleda željena budućnost u maloj zemlji za veliki odmor. Godina je 2020.