Foto: Davor Pongračić / Cropix

NADAN VIDOŠEVIĆ koji je šef Hrvatske gospodarske komore od 1995. godine dobio je još jedan četverogodišnji mandat kao predsjednik te strukovne organizacije. Većinom glasova, odnosno s 55 glasa od mogućih 61 Vidošević je odradio formalnost vlastita reizbora.

Naime, predsjednika bira Skupština koju  prethodno izabire predsjednik Vidošević pa su svi dosadašnji izbori za čelnika HGK bili formalnost kao i ovaj. Jedina razlika bila je u velikom broju protukandidata.

> Vidoševićev protukandidat: Izbor za predsjednika HGK nije pravedan, a ni valjan

Naime, krajem prošlog tjedna, nakon što je otkriveno kako HGK o izboru predsjednika opet nije obavijestio javnost odnosno medije, za mjesto Vidoševićeva protukandidata javio se 26-godišnji Gordan Žanić direktor zagrebačke tvrtke Ekoton. Jutros, neposredno prije izbora, u HGK su stigle još 4 kandidature i to Zorislava Antuna Petrovića bivšeg čelnika Transparency Internationala Hrvatska, te Borisa Solomuna predsjednika udruge Hrvatska poslovna inicijativa kao i one Damira Jelića te Miodraga Radića.

Upravni odbor prihvatio je kandidature Žanića i Solomuna, a Skupština je na koncu izglasala Vidoševića. Žanić i Solomun imali su po tri glasa.

Izbor za predsjednika Komore zahtijeva jasno utvrđene kriterije i pravila

Priopćenjem je na Vidoševićev reizbor odmah reagirala i Hrvatska udruga poslodavaca, koja je Vidoševiću poslala čestitku, ali i podsjetnik da mnogo toga u funkcioniranju HGK naprosto ne štima.

"Već smo u nizu javnih istupa naglašavali nužnost za reformom HGK, njezinog rada i uloge, no mislimo da u ovom trenutku sve to moramo još jednom ponoviti. Neprihvatljiv je nesrazmjer resursa, ljudskih i financijskih, kojima raspolaže HGK i rezultata i usluga koje pruža svojim članovima, hrvatskim tvrtkama. Osim problematične strukture financiranja upitna je i sadašnja razina troškova Komore koju generira velik broj zaposlenih, raspršena unutarnja organizacija te način postavljanja i funkcioniranja predstavništava izvan zemlje", stoji u priopćenju.

HUP napominje kako HGK svojim radom nije doprinio poboljšanju poduzetničke i ulagačke klime u razdoblju gospodarske krize, pa su kao rješenje za dio nabrojanih problema predložili "uvođenje egzaktnih kriterija uspješnosti djelovanja HGK, odnosno ispunjenja zadanih godišnjih ciljeva, što je već standard sličnih Komora u zemljama u okruženju i EU".

Posebno su se osvrnuli na problematiku samog procesa izbora predsjednika Komore, kazavši kako je "neprihvatljivo da u izboru za tako važnu funkciju čiji nositelj zastupa cijelo hrvatsko gospodarstvo nije jasno definiran proces izbora, kao ni kriteriji koje kandidat treba zadovoljiti".

Vrijeme je da Vlada ponovno razmisli o reformi Zakona o HGK

HUP ističe kako je jedino rješenje sveobuhvatna reforma koja podrazumijeva izmjenu Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori. "Zbog toga nas upravo čudi ignoriranje ovog problema od strane Vlade koja je potkraj prošle godine bez ikakvih konzultacija sa socijalnim partnerima najavljenu reformu komorskog sustava završila zaključkom da nije potrebno provesti izmjene Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori", zaključuje se u priopćenju uz naznaku da od Vlade očekuju ponovno otvaranje tog pitanja.