Foto: Ilustracija

HRVATSKA je zauzela 51. mjesto među 169 zemalja ocijenjenih u Izvješću o društvenom razvoju koje je UN-ov program za razvoj (UNDP) danas predstavio u New Yorku i na lokacijama širom svijeta.

Hrvatska prema toj ljestvici i dalje zaostaje za mnogim susjedima, uključujući i Sloveniju koja je zauzela 29. mjesto, Mađarsku koja je na 36. mjestu, Crnu Goru na 49. mjestu, pa čak i Rumunjsku koja je zauzela 50. mjesto. Puno bolje od Hrvatske stoje i Češka (28.), Slovačka (31.), Estonija (34.) i Poljska (41.). Lošije od Hrvatske stoje Bugarska (58.), Srbija (60.), Albanija (64.), Rusija (65.), Bosna i Hercegovina (68.), Makedonija (71.), Turska (83.).

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon kazao je danas u New Yorku povodom predstavljanja izvješća koje ove godine bilježi 20. godišnjicu kako su "izvješća o društvenom razvoju promijenila način na koji vidimo svijet".

Na dnu su Niger, Demokratska Republika Kongo i Zimbabve

Priznajući da bruto domaći proizvod (BDP) i gospodarski rast nisu dovoljni za mjerenje napretka u društvenom razvoju, prvo UNDP-ovo izvješće je 1990. uvelo "indeks društvenog razvoja“ (IDR) koji uz pokazatelje dohotka također uključuje mjerenja razine zdravstvene zaštite i obrazovanja. Dugovječnost se koristi kao približna mjera za zdravlje, no nakon 20 godina oslanjanja na pismenost i brojke upisa u škole i fakultete kao mjeru obrazovnih postignuća, ove godine indeks je usvojio i neke suptilnije pokazatelje o godinama školovanja, stoji u priopćenju UNDP-a.

U globalnom poretku indeksa društvenog razvoja za 2010., Norveška, Australija i Novi Zeland nalaze se na samom vrhu popisa, a na dnu su Niger, Demokratska Republika Kongo i Zimbabve.

Četiri su osnovna zaključka novog izvješća. Prvi je da je većina zemalja učinila veliki napredak u razvoju, pogotovo kada ga se promatra iz 40-godišnje perspektive. "Statistike iz 135 zemalja koje zajedno čine 92 posto svjetskog stanovništva pokazuju da se prosječni životni vijek popeo sa 59 godina iz 1970. godine na 70 godina u 2010., broj upisanih u školu porastao je sa 55 posto ukupne djece školske dobi na 70 posto, a prosjek BDP-a po stanovniku udvostručio se na više od 10.000 američkih dolara", ističe se.

Dalje, od 135 zemalja samo tri - Demokratska Republika Kongo, Zambija, Zimbabve - imaju niže vrijednosti IDR-a danas nego što su imali 1970. godine.

Putevi Hrvatske i Estonije su se razišli

Treće je da napredak varira. "S tim u vezi, čak i zemlje sa sličnim polazištem napreduju pri različitim brzinama, što upućuje na to da javne mjere, institucije i politike znače puno. Na primjer, u 1995. Hrvatska, Estonija i Bugarska imale su vrlo bliske vrijednosti Indeksa društvenog razvoja; međutim, u proteklih 15 godina njihovi putevi su se razišli, Estonija se sada nalazi među zemljama "vrlo visokog društvenog razvoja", kategoriji koju izvješće izjednačava s "razvijenim zemljama". Napredak u društvenom razvoju je najsporiji u zemljama u subsaharskoj Africi pogođenima epidemijom HIV-a i u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza u kojima se bilježi povećana smrtnost odraslih", kaže se u priopćenju.

Ističe se i kako rast ne znači ravnomjeran razvoj. "Dobici u društvenom razvoju su mogući i bez brzog ekonomskog rasta, posebice zahvaljujući tehnološkom napretku i brzom širenju ideja. Istodobno, 'ne postoji automatska veza između gospodarskog rasta i ljudskog napretka', izvješće zaključuje. Zemlje čiji je rast brz ne poboljšavaju uvijek i zdravlje i obrazovanje. Pouka koju izvješće izvlači iz ovog važna je za Hrvatsku, jer i zemlje koje se bore s preprekama ekonomske recesije još uvijek mogu učiniti mnogo za poboljšanje života ljudi", stoji u priopćenju.