Tekst: Petar Vidov
Foto: Boris Kovačev / Cropix

AKO JE dosad bilo imalo sumnje da HRT po kvaliteti i atraktivnosti svog informativnog programa zaostaje za komercijalnim televizijama, finalno sučeljavanje predsjedničkih kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića je dokaz da na Prisavlju moraju pod hitno preispitati svoju uređivačku politiku.

> Tijek finalnog sučeljavanja

Najdužu i jednu od najprljavijih kampanja otkad se u Hrvatskoj provode izbori bilo kakve vrste HRT je okončao jednosatnom dosadom. Voditelj sučeljavanja Branimir Bilić za kandidate nije imao nikakva nova ni originalna pitanja, slabo su obrađene teme koje su se dosad otvarale u kampanji, a više od trećine emisije posvetio je pitanjima koje će hrvatskim biračima teško predstavljati bitan faktor u odluci za koga da glasaju.

Samo još fali da nam Ahmadinedžad objavi rat...

Na tapetu su se tako našli globalni terorizam, klimatski summit u Kopenhagenu, rat u Iraku, globalna politika o nuklearnom naoružanju... Vrhunac sučeljavanja svakako je predstavljalo Bilićevo pitanje "Koje je vaše mišljenje, ako se želite o tome očitovati, o krvavim prosvjedima na ulicama Teherana?" Uz poseban naglasak na dio "ako se želite o tome očitovati". Kontroverza tog pitanja očito promiče svima osim voditelju HRT-ovog sučeljavanja koji, čini se, smatra da mi neoprezan odgovor nekog od kandidata mogao ozbiljno narušiti hrvatske odnose s Iranom ili čak isprovocirati Ahmadinedžada da objavi rat Lijepoj našoj.

Odgovori koje su kandidati davali na ta pitanja, treba li uopće napominjati, bili su beskrajno dosadni, ne naročito informirani, te su se većinom vrtjeli oko poznatih floskula koje političari vole ponavljati kad nisu baš najbolje upoznati s temom koja je u tom trenutku na tapetu. No, to nije omelo HRT-ovu uzdanicu pa je Bilić do kraja inzistirao na pripremljenim pitanjima od "globalne važnosti" pokušavajući ih prikazati kao presudna za hrvatske predsjedničke izbore.

Bandić optužio Index da zavarava javnost

Na samom početku sučeljavanja kandidati su ponovo, po tko zna koji put, nabrajali svoju imovinu, a osvrnuli su se i na afere koje su pratile kampanju. Odnosno, Josipović je rekao da se uz njega ne vežu nikakve afere, a Bandić je opet pokušao izvući slučaj Zlatice i Komercijalne banke pa je na Prisavlje donio presudu Trgovačkog suda. Međutim, Josipović ga je brzo odsjekao: "Tu sam presudu ja već pokazao svim novinarima".

Bandić se morao očitovati i na današnje Indexovo otkriće da Uskok protiv njega priprema optužni prijedlog  zbog "afere Krašograd", kao i da je zagrebački gradonačelnik predmet istrage u još nekoliko slučajeva. "Ovo što se danas događalo je besramno", rekao je Bandić koji tvrdi da je Index cijeli dan zavaravao javnost, a direktno se okomio i na glasnogovornika Uskoka Vuka Đuričića koji nam je potvrdio provođenje istražnih radnji. "Isti taj glasnogovornik je 1991. godine prozivao ljude da su pucali s krovova zgrada", nije se Bandić libio udaraca ispod pojasa.

Bandić pročitao tužbu koja je napisana na engleskom?

Jedini trenutak sučeljavanja u kojem je između kandidata zaiskrilo bio je kad se raspravljalo o tužbi za genocid koju je Hrvatska podnijela protiv Srbije i protutužbi koju su spremili naši istočni susjedi. Bandić je, naime, Josipovića koji je pisao tužbu optužio da je iz nje izostavljen ključni dio, odnosno da se nigdje ne spominju srpski logori u koje su Hrvati bili zatvarani. Josipović je bio spreman za ovakvu Bandićevu argumentaciju, pa je sa sobom ponio izvatke iz tužbe i mapu na kojoj su označeni svi srpski logori.

No, to Bandića nije pokolebalo. "Ja sam pročitao tužbu i odgovorno tvrdim da se logori u njoj ne spominju. Josipovića boli što zna da je pogriješio", rekao je Bandić, a Josipović mu je odgovorio kako mu je "vrlo drago što je Bandić pročitao tužbu koja je napisana na sofisticiranom engleskom". "Samo vi nastavite potezati taj engleski", ljutito je odvratio Bandić, a Josipović je objasnio kako neznanje engleskog jezika Bandića ne čini manje vrijednim, ali ga svakako čini manje kompetentnim za obnašanje predsjedničke dužnosti.