NOĆAS je u Varaždinskoj bolnici preminuo 87-godišnji slikar Ivan Rabuzin, čija su djela tijekom godina prikazivana na brojnim izložbama diljem svijeta. Imao je više od 200 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a njegove slike zauzimaju istaknuta mjesta u muzejima i privatnim zbirkama naivne umjetnosti.

Rabuzin je rođen 1921. godine u Ključu kraj Novog Marofa. Završio je majstorski odjel obrtne škole u Zagrebu 1948. godine. Za vrijeme školovanja je polazio večernji tečaj crtanja. Ta poduka čini temelj njegove likovne kulture. U Novom Marofu je 1956. godine priredio svoju prvu samostalnu izložbu. Sedam godina kasnije održao je i samostalnu izložbu u galeriji Mona Lisa u Parizu. Godine 1963. napušta posao u gradskoj tvornici pokućstva (gdje je radio od 1950. godine) te se potpuno posvetio slikarstvu.

Motivi i sadržaji Rabuzinovih slika nastalih od 1956. pokazuju dvojnost vizije i nestalnost rukopisa. Godine 1958. učestala su djela kojima prevladava svoju podvojenost, oslobađajući se usput i njezinih negativnih posljedica. Već 1959. godine nastaju prva paradigmatska djela Rabuzinova stila u kojemu osnovnu plodotvornu česticu čini kružić boje - trag ostavljen vrhom tanka kista. Rabuzin svoje slikarstvo opisuje kao (voluntarističku) viziju, ono je idealistička rekonstrukcija svijeta. Još preciznije, slika je za njega rekonstrukcija raja, raj na Zemlji.

U posljednjih nekoliko godina Rabuzinovi cvjetni motivi postali su u cijelome svijetu raspoznatljiv autorski znak. Slikar ga je aplicirao na brojne tapiserije, keramiku "Rosenthal", zastor kazališta "Takarazuka" u Tokiju te na zastor u predavaonici Muzeja moderne umjetnosti u Urawi. Nekoliko se puta okušao i kao scenograf. O njegovom slikarstvu snimljeno je desetak dokumentarnih filmova i tiskano pet monografskih prikaza.

Osim u Novom Marofu, Zagrebu i Parizu, Rabuzin je izlagao i u Milanu, Varaždinu, Zurichu, Bratislavi, Dubrovniku, Oslu, Muenchenu, Amsterdamu, Firenci, Tokiju, Ženevi, Bernu, Hamburgu te Koelnu. U katalozima svojih izložaba objavio je autobiografske zapise u kojima govori o vlastitoj poetici i stvaralačkom procesu.

I.M.
Foto: Braća hrvatskoga zmaja/Rabuzin.com