HRVATSKA je gospodarski između deset bivših komunističkih zemalja, sadašnjih članica Europske unije, i zemlja nastalih nakon raspada Sovjetskog saveza, stoji u posljednjem izvješću Svjetske banke.

Dok zemlje bivšeg istočnog bloka koje se svoju budućnost pronašle u EU svoj razvoj mogu zahvaliti stranim ulaganjima, ponajviše razvijajući automobilsku i industriju visoke tehnologije, dotle biše sovjetske republike prosperiraju izvozeći energente.

U privlačenju stranih ulagača Hrvatske je zauzela peto mjesto jer je po glavi stanovnika uloženo 3115,6 eura, tako da je ispred Litve, Slovenije, Poljske, Bugarske i Rumunjske. Hrvatskoj prethode Slovačka, Mađarska, Češka i premoćna Estonija - 5660 eura iznosi strani kapital uložen po glavi stanovnika u toj zemlji.

Potrebno je istaknuti, Svjetska banka, kako se na ovim prostorima, kao što je i poznato, najviše uložilo u telekomunikacije i bankarstvo, dok se spomenute zemlje mogu podičiti konkretnim ulaganjima u proizvodnju.

Pa ipak, strana ulaganja nisu jamac gospodarskog razvoja i ukupne razvijenost. Najbolji primjer u om smislu je Slovenija koja nije prodavala svoju imovinu od nacionalnog interesa, pa time još uvijek uspješno kontrolira vlastito gospodarstvo.

Što se BDP-a u odnosu na kupovnu moć tiče, Slovenija ostvaruje 24 tisuće dolara po glavi stanovnika, Češka 22 tisuće, Estonija 19, slovačka 17, dok je Hrvatska sa svojih 14.310 dolara po glavi stanovnika tek ispred Rumunjske i Bugarske, prenosi Business.hr.

Ono što razlikuje Hrvatsku statistiku od one europske je to što potonja zbraja i sivu ekonomiju koja se penje i na 20 posto čitavog BDP-a.