RELATIVNO nezapaženo prolazi vijest o tome kako je Jadranka Kosor s Hrvatskom biskupskom konferencijom dogovorila kako će u novom zakonu o diskriminaciji biti zajamčeno slobodno zastupanje doktrina, među ostalim i Crkve. Nije objašnjeno što to znači, ali sama rasprava o diskriminaciji katolika potaknuta novim zakonom jedan je iznimno zanimljiv fenomen.

Naime, argument koji se u zadnje vrijeme može čuti, a koji je nedavno iznio Ivica Šola, kaže da je kršćanstvo danas jedina dozvoljena predrasuda. Točnije rečeno, samo se kršćanstvo danas globalno smije izvrgavati ruglu, bilo prikazima apostola kao homoseksualaca, bilo umakanjem križa u urin. Dok se pri takvom izvrgavanju rugla drugih grupa svi podižu na stražnje noge, oskvrnjivanje kršćanskih svetinja danas je uobičajena praksa za koju nitko ne odgovara.

Šola je samo najpoznatija osoba koja je iznijela taj argument, on je već neko vrijeme dio rasprava o položaju kršćanstva i općenito religije u današnjem zapadnom svijetu. Dosta snažan zamah dobio je prije nekoliko godina, kad su objavljene Muhamedove karikature. Argument čak zna ići tako daleko da se tvrdi kako su kršćani jedina grupa nad kojom je danas dopušteno vršiti vjersku diskriminaciju. Diskriminaciju agresivne manjine nad većinom, često se može čuti i pročitati u Hrvatskoj.

Manjina ne može provoditi diskriminaciju nad većinom ako nema vlast

E pa sad, to je sve lijepo i divno i krasno i sjajno, ali zaboravlja se najbitnija stvar. Diskriminaciju ne može vršiti manjina nad većinom, osim ako ta manjina nema formalnu vlast, a ne-kršćani nigdje na Zapadu nemaju formalnu vlast nad kršćanima, nemaju i gotovo. Onog trenutka kad ljudi masovno počnu dobivati otkaze, batine, ne dobivati poslove, kad im se počnu zabranjivati brakovi, posvajanje djece, prakticiranje vjere ili bilo koje drugo ostvarivanje prava samo zato što su kršćani, onda se može početi govoriti o diskriminaciji manjine nad većinom.

Uostalom, antidiskriminacijski zakoni i antidiskriminacijski društveni običaji ne postoje zato da bi zaštitili većinu, nego upravo zato da bi zaštitili manjinu. Većina je zaštićena samim time što je većina. Ako ćemo konkretno, predstavnička organizacija hrvatske religijske većine, Katolička crkva, zajedno s drugim vjerskim zajednicama, već ima povlastice koje druge grupe nemaju, a u sklopu pregovora s EU dobit će i izuzeće od PDV-a. Usto je sloboda vjeroispovijesti zajamčena ustavom, kao što je zajamčeno i sprdanje s vjerom.

I to je to, nema ni traga priče o diskriminaciji većine. O modernim predrasudama o kršćanstvu može se povesti dijalog, ali krajnja konzekvenca koja se vuče iz argumenta o predrasudama, ona o diskriminaciji, besmislena je.

Razlog zbog kojeg se ona poteže tako ni u kom slučaju ne može biti logički niti utemeljen na činjenicama. Stvarni razlog argumenta vidi se u nastojanju Crkve da dobije pravo uplitanja u što veći broj pitanja, kao što je ono o sastavljanju izvještaja o diskriminaciji. Ne da Crkva ili vjerske zajednice od toga imaju neku ozbiljnu korist, ali dobivaju mogućnost širenja svoje djelatnosti na još jedno područje društvenog interesa, pa se pred vjernicima mogu praviti da su nešto napravili.

Ne treba se bojati za položaj kršćana u Hrvatskoj, on je zabetoniran i nema te sile modernog svijeta koja će ga poljuljati i ugroziti, pa na kraju i diskriminirati, pa bili to homoseksualci, liberali, ili masoni.

Jovan Dragišić