USKOK je podnio još jedan zahtjev za proširenje istrage protiv prvoosumnjičenog Josipa Matanovića i odvjetnika Jurja Parazajdera, zbog osnovane sumnje da je Matanović počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a Parazajdera kazneno djelo pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti.

U podnesku istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu USKOK navodi kako se osnovano sumnja da je od sredine travnja do 15. lipnja 2007., u Zagrebu, Matanović iskoristio položaj potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju u namjeri pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi za sebe i za Parazajdera.

Naime, u HFP-u je od početka 2006. godine, po prijedlogu jednog zagrebačkog društva, vođen postupak obnove prema Zakonu o privatizaciji radi naknadne procjene zemljišta koje nije bilo procijenjeno u temeljni kapital tog društva. Osnovano se sumnja da je on uvjerio predsjednika uprave tog društva da se osumnjičenom Parazajderu plati 257.000 kuna za odvjetničku nagradu za koju bi ovaj uskladio zemljišnoknjižno stanje i angažirao vještaka čija će procjena za to zagrebačko društvo biti znatno povoljnija od one prihvaćene po sektoru nekretnina a koju će procjenu prihvatiti pravni sektor i sastaviti rješenje.

Matanović je, navodi USKOK u svom priopćenju navodeći njegove inicijale,  to učinio znajući da je sektor nekretnina HFP-a prihvatio procjenu Porezne uprave prema kojoj je vrijednost predmetnih čestica 11.462.220 kuna te znajući da je na takvu procjenu to društvo uložio prigovor. Znao je i da dodatno usklađenje katastra i zemljišnih knjiga nije potrebno. Nakon toga je osumnjičeni Parazajder, znajući da kao odvjetnik neće poduzimati nikakve pravne radnje, u dogovoru s Matanovićem 7. svibnja 2007. izdao društvu račun za navodne odvjetničke usluge a koji mu je plaćen 10. svibnja 2007. Tako dobiveni novac je podijelio sa osumnjičenim potpredsjednikom Fonda.

Potom je 11. svibnja 2007. u HFP-u sastavljeno rješenje kojim se kao vrijednost nekretnine prihvaća procjena na 6.948.018 kuna. Takvo rješenje predano je na potpis predsjedniku HFP-a koji je to rješenje odbio potpisati jer je vrijednost nekretnine u tom rješenju bila znatno manja od one koje su sastavili procjenitelji HFP-a.