NI NEKOLIKO dana nakon izjave novoizabranog predsjednika SDP-a Zorana Milanovića o tome kako će se, ukoliko SDP pobijedi na izborima, založiti za ukidanje prava glasa dijaspore za Hrvatski sabor, reakcije, kao ni rasprave o temi koju je Milanović, namjerno ili nenamjerno, načeo, ne jenjavaju.

Nakon danas održane sjednice Glavnog odbora SDP-a, na kojoj nije donesena odluka o prvima na listi 1. i 4. (Milanović je predložio da ostane koordinator za 4. izbornu jedinicu, obrazloživši to time da ne želi da se u toj jedinici osjeti diskontinuitet, a budući da je on tamo već bio angažiran, njegov se odlazak u načelu ne smatra dobrim po rad stranke), kao ni 11. izbornoj jedinici, glavna tema ponovno je bila - dijaspora.

SDP-ovac Mato Arlović u razgovoru za Index nakon sjednice podijelio je svoje dojmove. Komentirajući navode kako je on jedan od čelnika stranke koji se ne slažu s Milanovićevim stavom o dijaspori, Arlović kaže:

"Prije svega, ja nisam protiv Milanovića kao što to neki pokušavaju prikazati. Ja samo imam drugačiji pristup tumačenju Ustava glede tog pitanja. Tu se ne radi o tome ima li dijaspora ili nema pravo glasa, ona nema pravo glasa. Kao što je isto tako točno da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu dijaspora. Oni su konstitutivni narod, a oni koji imaju pravo glasa su državljani Republike Hrvatske. U tom kontekstu gledano, tu se, dakle, ne radi o dijaspori, nego o državljanima republike Hrvatske koji uz to hrvatsko državljanstvo imaju još jedno - one države u kojoj žive" kaže Arlović, koji smatra kako je pored pitanja na kojima je SDP, kako kaže Arlović, dizao rejtinge i do 29 posto, a odnosila su se na to kako se živi u Hrvatskoj i kako bi se trebalo živjeti (pri tomu ističe pitanja poput otvaranja novih radnih mjesta, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva, kao i kulture i sporta), iznenadilo ovo o dijaspori koje je nedavno pokrenuo njegov stranački kolega Milanović.

"Ne mislim da je to pitanje bilo loše otvoriti, samo smatram da ako se već htjelo otvoriti, da se prethodno trebalo konzultirati sa strankom", kaže Arlović, a na pitanje hoće li Milanović biti primoran javnosti objasniti je li sa svojom izjavom izjasnio svoj osobni stav ili stav stranke, Arlović osgovara kako će se o tom pitanju svakako razgovarati na nekoj od narednih sjednica Glavnog odbora SDP-a.

"SDP je demokratska stranka i svi imaju pravo na svoje mišljenje, kako pripadnici stranke, tako i njezin predsjednik", kaže Arlović, demantiravši pri tome kuloarske priče da se na Iblerovom trgu razmišlja čak i opozivu Milanovića, kazavši kako za to nema razloga. "Vidim da je njegov stav izazvao značajnu pažnju, kako medija, tako i građana", komentira Arlović.

SDP će svoje kandidate u 11. izbornoj jedinici najvjerojatnije istaknuti, kaže Arlović, no o tome će odluku, nastavlja, donijeti stranka, koja do sada nije mijenjala naputak o mogućnosti takvog istupanja.

Na Milanovićeve izjave u proteklih je nekoliko dana pristiglo više reakcija, pa tako i tijekom današnjeg dana.

Predsjednik Stjepan Mesić danas je tako izrazio negodovanje zbog toga što je pitanje ukidanja biračkog prava Hrvatima iz susjedne Bosne i Hercegovine postalo jednom od predizbornih tema, no kaže kako Hrvati u Bosni i Hercegovini toj zemlji pripadaju kao konstitutivan element, baš kao i preostala dva naroda, dodavši kako oni nisu hrvatska dijaspora, iako je na snazi takva zakonska regulativa koja ih takvima naziva.

Predsjednica DC-a Vesna Škare-Ožbolt kaže kako pravo glasa imaju svi hrvatski državljani te da je stav DC-a da lista za dijasporu treba i ostati, no da nakon parlamentarnih izbora treba raspraviti ulogu sudjelovanja dijaspore u političkom životu Hrvatske i to onu aktivnu. "A ne da budu fikus", kaže Škare-Ožbolt.

HSP-ovac Pero Kovačević objašnjava kako mnoge zemlje svojim državljanima koji ne žive u domovini dopuštaju da sudjeluju na izborima, dok Josip Friščić drži kako je to preozbiljno pitanje da bi se otvaralo pet mjeseci prije izbora.

Anto Đapić se oštro usprotivio Milanovićevoj inicijativi, ustvrdivši kako bi se ukidanjem prava glasa dijaspori iskazala nezahvalnost prema bosanskohercegovačkim Hrvatima koji su za vrijeme domovinskog rata branili Hrvatsku. Prema njegovom mišljenju, o tom pitanju vjerojatno nema konsenzusa ni unutar SDP-a.

Predsjednica HNS-a Vesna Pusić kaže kako je SDP konačno prihvatio načelni HNS-ov stav prema kojemu biračko pravo može imati samo onaj građanin koji državi plaća porez, odnosno neposredno snosi posljedice svoje izborne odluke, a njezino mišljenje o građanima koji plaćaju porez dijeli i šefica HSLS-a Đurđa Adlešić, koja pak smatra kako se ova tema otvara prekasno da bi se doista saznalo koliko su Hrvati izvan Hrvatske zadovoljni svojim zastupnicima u Hrvatskoj.

B.S.