SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE, čija vlada danas inzistira na nezavisnosti Kosova, i same bi se mogle naći pogođene secesionističkim trendom koji posljednjih desetljeća promijenio kartu Balkana i Istočne Europe, barem ako je suditi po zbivanjima u državi Vermont.

Vermont, koji se nalazi u sjeveroistočnom dijelu SAD, već više stoljeća uživa reputaciju nonkonformizma i svojeglavosti u odnosu na ostatak SAD, a u posljednje vrijeme i ljevičarenja koje poprilično odudara od političke slike u ostatku američke federacije. Tako je Vermont bio prva država koja je zakonski ukinula ropstvo i uvela istospolne zajednice, a od jeseni prošle godine je u Washingtonu zastupa prvi senator u američkoj povijesti koji sebe bez imalo srama naziva socijalistom.

Međutim, sve veći broj lokalnih političara i intelektualaca smatra kako Vermont može biti dosljedan svojoj slobodarskoj reputaciji jedino ako prekine sve državnopravne veze s ostatkom Amerike. Takvi sentimenti se mogu pronaći i među običnim stanovništvom, barem ako je suditi po izvrsnoj prodaji majici s natpisom "SAD van iz Vermonta!".

Vermontski separatisti su okupljeni oko organizacija pod nazivom Druga Vermontska republika i Middelsbruy Institute, koji je upravo u Vermontu prošle godine održao kongres sjevernoameričkih separatističkih organizacija. Njihov pokret je dobio snažan zamah zahvaljujući ratu u Iraku i porastu cijena goriva, koje je mnoge građane države uvjerio kako je federalna vlada postala lutka pod kontrolom multinacionalnih korporacija na koje sićušni Vermont nema nikakvog utjecaja.

Profesor Thomas Naylor, jedan od osnivača Druge Vermontske republike, drži da bi Vermont, ukoliko se otcijepi od SAD, bio neopterećen federalnim porezima i birokracijom te tako postao atraktivan poslovnim ulagačima. Naylor nezavisni Vermont opisuje kao "sjevernoameričku Švicarsku".

Vermont je, inače, već jednom bio nezavisna država. Nastao je kao de facto država stvorena od nezadovoljnika britanskom vlašću, kao i vlašću kolonija New York i New Hampshire, a u siječnju 1777. godine, za vrijeme američkog rata za nezavisnost, i formalno je proglasio nezavisnost, donio ustav koji se smatra najprogresivnijim ustavom tog doba te uspostavio diplomatske odnose s Francuskom, Nizozemskom i ostatkom kolonija tada udruženih u SAD.

Njegova kratkotrajna nezavisnost je završila 1791. godine kada je pristao ući u SAD kao prva nova država te tako presedanom spriječile svađe preostalih trinaest kolonija oko teritorija na zapadu.

Dio stručnjaka je, pak, prilično skeptičan prema šansama Vermonta da se ponovno upiše na popis nezavisnih država. Neki smatraju da nezavisnost s ekonomskog stajališta nema smisla, dok drugi navode posljednji slučaj kada se jedna američka država pokušala ocijepiti, a koji je doveo do krvoprolića u kojem je poginulo više Amerikanaca nego u oba svjetska rata, Koreji, Vijetnamu i Iraku zajedno.

Međutim, lokalno sveučilište u svojoj anketi bilježi kako 13 % stanovnika Vermonta podržava nezavisnost, što je priličan pomak u odnos na 8 % koji su se tako izjašnjavali prošle godine.

D.A.