IAKO do američkih predsjedničkih izbora predstoji skoro dvije godine, već sada se procjenjuje da će utrka za mjesto nasljednika Georgea W. Busha biti najskuplja u američkoj, a samim time i svjetskoj, povijesti.

Procjene govore da će ukupni troškovi kampanja svih kandidata glatko premašiti barijeru od milijardu dolara, čime se još jednom potvrđuje pravilo kako u zemlji koja sebe voli prikazivati kao uzor svim demokracijama u svijetu novac ima ključnu ulogu u politici.

Jedan od primjera je i republikanski senator John McCain koji je, prema službenim podacima, samo u lipnju prošle godine potrošio 375.000 dolara kako bi unajmio osoblje i pripremio teren za preliminarne izbore u strateški važnim državama Iowa i New Hampshire. Usporedbe radi, John Kerry, demokratski kandidat na prošlim izborima, je četiri godine prije toga za istu stvar potrošio tek bijednih 4.200 dolara.

Da ironija bude veća, senator McCain uživa ugled kao tvorac reforme američkog izbornog zakonodavstva kojom se nastojao umanjiti utjecaj bogatih pojedinaca i korporacija na američku politiku. Neke od odredaba tih zakona se odnose na ograničenje svote koju svaki pojedinac može donirati pojedinom kandidatu i njegovoj kampanji.

To je za posljedicu imalo pritisak na izborne kampanje koje se danas bore kako bi prikupile što je moguće više pojedinačnih donatora, ponekad s jednakom žestinom kao što se bore za glasove birača.

Pravilo se također često zaobilazi kroz tzv. instituciju "bundlera" - donatora koji - često u zamjenu za određene protuusluge u slučaju izborne pobjede - sa sobom dovodi desetine, stotine pa i tisuće članova obitelji, prijatelja i uposlenika. Kampanja Hillary Clinton je posljednjih dana često koristila tu instituciju na gala-večerima za prikupljanje sredstava.

Povećanje troškova kampanje se također objašnjava i njenim ubrzanim tempom. Tako su Iowa i New Hampshire - države u kojima u siječnju slijedeće godine s preliminarnim stranačkim izborima tradicionalno započinje cijeli proces - dobile društvo. Demokrati će u istom mjesecu održati preliminarne izbore u Nevadi i Južnoj Karolini, a republikanci u Južnoj Karolini i Michiganu. Tako će kandidati na samom početku biti prisiljeni trošiti višestruko više ljudskih, materijalnih i financijskih resursa nego što je to dosada bio slučaj.

Dodatni razlog za povećanje troškova izbora jest i njihova neizvjesnost, usprkos toga što Hillary Clinton, s obzirom na financijsku potkoženost, politički utjecaj i medijsku podršku, uživa veliku prednost. Naime, u obje stranke se profilirao relativno veliki broj snažnih kandidata od kojih svaki može očekivati veliki broj glasova, te tako svoje suparnike tjera na trošenje velike količine novca kako bi mu kampanju sasjekli u korijenu.

Tako Hillary Clinton u borbi za demokratsku nominaciju mora suzbiti karizmatskog Baracka Obamu i populističkog Johna Edwardsa, dok će John McCain na republikanskoj strani voditi tešku borbu s Rudyjem Giulianijem, popularnim bivšim gradonačelnikom New Yorka.

D.A.
Foto: AFP