NAKON godinu dana radova na obnovi i opremanju prostora, Hrvatska knjižnica za slijepe danas je, na dan sv. Lucije zaštitnice slijepih, prigodnom svečanošću ponovno otvorila vrata svojim korisnicima. Sredstva potrebna za obnovu i opremanje prostora osiguralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, od čega je 1, 25 milijuna kuna utrošeno za obnovu prostora, a 200 tisuća kuna za njegovo opremanje.

Obnova i adaptacija prostora trajala je od sredine listopada 2005. do sredine studenog 2006. godine, a dizajn prostora rad je arhitektonskog studija ASK Atelje, arhitektice Azre Suljić.

Knjižnicu je otvorio ministar kulture, Božo Biškupić, a otvorenju su prisustvovali i predstavnici Gradskog ureda za kulturu Hrvatskog saveza slijepih, Knjižnica grada Zagreba, Hrvatske knjižnice za slijepe te brojni drugi uzvanici. Svečanost otvaranja vodili su ugledni glumac kazališta Komedija Otokar Levaj koji, kao čitač zvučnih izdanja, surađuje u Hrvatskoj knjižnici za slijepe od 1969. godine.
 
Hrvatska knjižnica za slijepe prva je i jedina takva knjižnica u Hrvatskoj. Osnovana je 1965. godine pri Hrvatskom savezu slijepih. Od 2000. djeluje kao samostalna javna ustanova kao zajednički projekt Vlade RH i Hrvatskog saveza slijepih. Knjižnica ima tri odjela: posudbeni odjel, studije za snimanje zvučnih izdanja s kopirnicom te brajičnu tiskaru s knjigovežnicom.

Osim što posjeduje veliki broj naslova, knjižnica ujedno i sama proizvodi knjige na medijima prilagođenim korisnicima (brajica i zvučni zapisi).  Ukupno, knjižnica posjeduje oko 2300 naslova na zvučnim zapisima te oko 2200 na brajici. Najstarija knjiga u fondu knižnice je zbirka priča i poezije Fables et poesies diverse, knjiga na brajici tiskana u Lausanni 1862. godine.

Knjižnica nudi velik izbor domaće i strane literature, lektiru, stručnu i znanstveno-popularnu literaturu, izbor glazbene literature i nota, zbirku rječnika, priručnika, enciklopedija, leksikona na brajici i u zvučnoj tehnici. Korisnicima je omogućeno i korištenje računala s govornom jedinicom, brajčinim retkom i štampačom, a nudi se i usluga prepisivanja i tiskanja na brajici.

Knjižnica ima oko 1400 korisnika, tj. osoba koje ne mogu čitati standardni tisak zbog oštećenja vida ili iz nekoga drugog razloga. Za teško pokretne i nepokretne korisnike iz Zagreba organizirana se dostava knjiga automobilom jednom tjedno na telefonski poziv, što je omogućeno sredstvima Gradskog ureda za kulturu, dok se korisnicima izvan Zagreba knjige šalju na kućnu adresu poštom, bez naplate poštarine.

Tvrtka Philips je knjižnici donirala prijenosne audio uređaje kako bi korisnicima omogućio posuđivanje i preslušavanje zvučnih knjiga na CD- ROMovima i u mp3 formatu.