INDICIJE o slučaju "selotejp" već su 2001. bile poznate Vladi bivšeg premijera Ivice Račana, prenosi "Nacional". Tadašnji načelnik PU osječko-baranjske Josip Begović navodno je otkrio postojanje tzv. "killer voda" unutar Samostalne uskočke satnije.

Osijekom su već za vrijeme rata kružile glasine o likvidaciji Srba, a leševi su često bili pronalaženi na obalama Drave. No, istraga o ubojstvima počela je tek 2000. godine kad je smijenjen dotadašnji načelnik PU osječko-baranjske županije Dubravko Jezerčić, inače kum Branimira Glavaša.

Dokumenti do kojih je "Nacional" došao pokazuju da je upravo Jezerčićev nasljednik na mjestu načelnika Josip Begović, odlučio započeti istragu o ubojstvima, a ne sadašnji načelnik Vladimir Faber, kako se pisalo u medijima.

Ubrzo su se u istrazi počeli pojavljivati dokazi koji su doveli do ispitivanja uloge Gordane Getoš-Magdić u ubojstvima iz 1991. Begović je nedugo nakon toga napustio mjesto načelnika jer je imenovan pomoćnikom ministra pravosuđa, a istragu je nastavio njegov zamjenik Marijan Ivić.

Daljnja je istraga dovela do informacija koje potvrđuju kako su brojne žrtve stradale isključivo zbog svoje srpske nacionalnosti, a neki čak i greškom kao npr. Bogdan Počuča, brat nekadašnjeg partijskog čelnika Janka Počuče. Kad je Janko napustio Osijek u strahu za svoj život, brat mu se uselio u kuću. Krajem prosinca 1991. po njega su došli uniformirani vojnici, a 7. je siječnja 1992. njegov leš pronađen na obali Drave.

Prve informacije o "killer vodu" Samostalne uskočke satnije navodno su isplivale krajem 2001. godine. Svjedok je ubrzo potvrdio postojanje takvog voda i izjavio da je Glavaš osobno koordinirao neke njihove akcije.

No, i načelnik Ivić je uskoro smijenjen, a na njegovo je mjesto došao Vlado Tuličić koji je bio blizak Glavašu pa je istraga opet prekinuta. Nastavljena je tek dovođenjem Vladimira Fabera na tu poziciju. Faber je na osnovu prikupljenih dokaza podigao kaznene prijave protiv Glavaša, Ivice Krnjaka, navodnog vođe "killer voda", Gordane Getoš-Magdić i drugih osumnjičenih.

Glavaša i pripadnike Samostalne uskočke satnije tereti se tek za ubojstva desetak civila, iako je u Osijeku za vrijeme rata nestalo između 66 i 118 osoba. Ubojstva su dobila naziv slučaj "selotejp" zbog zajedničkog obrasca ubojstava: žrtvama su ruke bile vezane i usta prekrivena ljepljivom vrpcom.

Iz dokumentacije dostupne Državnom odvjetništvu i policiji vidljivo je da je ključ za razrješenje slučaja "selotejp" Radoslav Ratković, bivši djelatnik osječke bolnice, koji je čudom preživio pucanj u glavu i bacanje u Dravu, a ubrzo je i osobno svjedočio likvidaciji osječkog liječnika Milutina Kutlića.

P.V.
Foto: BranimirGlavašCom