Kako je već poznato, engleski način razgovora pomalo se razlikuje od ostalih. Količina pristojnosti, posebno kad se radi o istaknutim licima, nekom bi se mogla učiniti i smiješnom. Ali, to je njihov način.

Nakon što je potvrdno odgovorio na pitanje, Blair je krenuo u daljnje objašnjavanje, napominjući kako je katastrofalna situacija rezultat tenzija koje "manjina koja želi nasilje" nameće "većini koja ga ne želi".

Unatoč izjavama Blairovih glasnogovornika da se premijer često slaže s novinarima prije nego krene u daljnje objašnjavanje, Blairovi parlamentarni protivnici likuju tvrdeći da je on konačno priznao ono što javno mnijenje u Britaniji već dugo zna. Govore da Blair mora priznati svoju grešku zbog sudjelovanja u iračkom ratu.

Dakle, imamo dvije opcije.

U jednoj od njih Blair vodi tipičan engleski razgovor, koji možemo prikazati na sljedeći način. Zamislimo da vani pada kiša. "Lijepo vrijeme, zar ne?", reći će jedan Englez drugome. "Zaista, gospodine, zaista, ali pomalo smetaju ti mračni oblaci", odgovorit će ovaj. Tu drugi Enlglez nije priznao da je vrijeme lijepo, ali nije htio direktno uvrijediti sugovornika. Jer, takvi su Englezi.

Druga opcija sugerira da Tony Blair želi popraviti negativni imidž koji je sudjelovanjem u iračkom konfliktu zaradio kod kuće i u arapskom svijetu. Prvi korak prema tome bio bi priznavanje eventualnih grešaka, koje će njegovi protivnici sigurno htjeti iskoristiti protiv njega.

Engleska politika je često vrlo zabavna.

J. D.