KAKO stvari stoje, administracija američkog predsjednika će ovog jutra osim s američkih primiti težak udarac i s birališta u Nikaragvi.

Nakon 92 posto službeno prebrojanih listića je potpuno izvjesno da je sandinistički predsjednički kandidat Daniel Ortega s 38 posto glasova i 9 posto prednosti u odnosu na drugoplasiranog desničarskog kandata Eduarda Montealegrea ispunio uvjete za pobjedu u prvom krugu.

Tako će Daniel Ortega, bivši ljevičarski gerilac i marksistički vlastodržac Nikaragve u doba hladnog rata, ponovno doći na vlast koju je izgubio na prvim demokratskim izborima 1990. godine.

Ortega i njegovi pristaše su na vlast došli 1979. godine srušivši proameričkog diktatora Somozu, a zbog bliskih veza s Kubom i Sovjetskim Savezom su postali metom tajnog rata CIA-e i napada "kontraških" pobunjenika koje je podržavala administracija predsjednika Reagana. Rat koji je potrajao godinama je odnio 50.000 ljudskih života i dovršen je tek s nestankom Orteginog sovjetskog saveznika, koji je sandiniste prisilio na demokratske izbore.

Nakon toga je Ortega više puta na izborima pokušao doći na vlast, ali se prilika ukazala tek nakon što mu je podršku pružio venezuelanski predsjednik Hugo Chavez, poznat po svom neprijateljstvu prema SAD. Bushova administracija je, pak, na izborima podržavala Montalegrea kao zagovornik neoliberalne tržišne politike.

Na kraju je Ortega uspio iskoristi razdor među svojim desničarskim suparnicima, ali i činjenicu da većina Nikaragvanaca - jednog od najsiromašnijih naroda Latinske Amerike - nije imao neke velike koristi od tržišnih politika prethodnih desničarskih vlada u 16 godina.

Nakon višednevnog prebrojavanja, ustanovilo se da se konačni rezultat ne može promijeniti, pa je Montealegre priznao poraz i čestitao Ortegi na pobjedi.

D.A.