NAKON što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu jednoglasno odbacio tužbu troje hrvatskih štediša u postupku protiv Ljubljanske banke, u Zagrebu su odvjetnici štediša Milivoje Žugić i Zvonko Nogolica održali press konferenciju vezanu uz to pitanje.

Milivoje Žugić smatra kako je odluka Europskog suda kvalitetna i da ju cijeni, ali je ista, po njegovom mišljenju, i kontradiktorna.

"Naime, kad su 1997. godine predavali tužbu da je sud rekao raspraviti njenu osnovanost, a sad se na kraju u raspravi o ključnom pitanju Sud opće nije očitovao" - rekao je.

On je priznao, odnosno potvrdio je, da je dvoje od troje štediša koje je zastupao, namirena šteta 1995 godine ali su išli na Europski sud da otklone pravnu smetnju njihovom zahtjevu u Sloveniji, a koja leži u Ustavnom zakonu Slovenija iz 1994. Tim ustavnim zakonom je štedišama onemogućeno da svoja potraživanja naplate u Sloveniji.

Žugić ističe da dok se taj problem ne riješi neće se riješiti problemi štediša Ljubljanske banke.

Prema njegovim saznanjima Ljubljanska banka duguje hrvatskim štedišama 171 milijun eura što se ne može namiriti zapljenom imovine Ljubljanske banke čija imovina iznosi maksimalno 5 milijuna eura.

Zvonko Nogolica, o slučaju Dolores Golubović čija je tužba odbačena iz razloga što slučaj nije pokrenula u Hrvatskoj, rekao je da je pravilo da se pravna sredstva iskoriste maksimalno u matičnoj državi, ali u ovom slučaju je zapravo teško definirati u kojoj državi i na čijem sudu se treba podnijeti tužba, je li to Slovenija, Italija ili Hrvatska, te da to komplicira stvari i zbog toga mnoge štediše nisu u mogućnosti pokrenuti tužbe.

Žugić i Nogolica su najavili da će iskoristiti jedini pravni lijek koji misle da mogu, a to je da će podnijeti zahtjev za preispitvanje odluke pred Velikim vijećem Europskog suda u Strasbourgu, te će na taj način pokušati ishoditi drugačiju odluku.

Žugić je dodao da se borba za štediše Ljubljanske banke nastavlja, te da je u planu okupljanje tisuću štediša Ljubljanske banke da podnesu zajedničku tužbu pred Europskim sudom. "Ovaj slučaj trebao bi poslužiti kao pilot proces" - zaključio je Žugić.