MICROSOFT je u radnoj, hrvatskoj verziji Windowsa Viste zamijenio “softversko piratstvo” novim izrazom “softverski kriminal”. U BSA objašnjavaju kako izraz softverski kriminal daje do znanja da se pojedine tvrtke i građani bave nelegalnim poslom.

Poslovni dnevnik doznaje da je Microsoft dovršio prevođenje novog operacijskog sustava na hrvatski jezik, što znači da je sa svojim partnerima u RH lokalizirao više od 80 posto korisničkog sučelja Windowsa Viste. Očekuje se da će hrvatska inačica tog operacijskog sustava biti gotova u isto vrijeme kad i engleska.

Plan je da se hrvatska Vista na tržištu pojavi dva do tri mjeseca nakon službene engleske verzije, koja bi trebala biti završena do kraja godine.

Po hrvatskim zakonima, softverski pirati nisu kriminalci, već prekršitelji. Pojam kriminal veže se za teška kaznena dijela poput ubojstva, silovanja, otmica i pljački. Kriminalci podliježu Kaznenom zakonu, a u većini slučajeva kada ih se proglasi krivima završavaju u zatvoru. Prekršaji kao što je  softversko piratstvo podliježu Prekršajnom zakonu te se uglavnom kažnjavaju novčanim kaznama.

U Microsoftu nisu željeli objasniti zašto su pojam “softversko piratstvo” zamijenili pojmom “softverski kriminal”.

"Poslovni" je odgovor potražio u Business Software Alliance (BSA), udruzi koja se bori protiv softverskog piratstva i čiji je član Microsoft.

"Cilj BSA je stvaranje svijesti da korištenje i širenje nezakonitog softvera donosi velike štete gospodarstvu. Upravo stoga sve više izbjegavamo rabiti pojam softversko piratstvo. Pirati su ljudi koji su prije 500 godina sa sabljama pljačkali brodove. Izraz softverski kriminal pak daje do znanja da se pojedine tvrtke i građani bave nezakonitim poslom”, kaže Krešimir Petković, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj.

Petković nije želio komentirati Microsoftov potez, ali ističe da pojam softverski kriminal zvuči vrlo grubo. Ističe kako treba razlikovati slučajeve kad se u jednoj tvrtki rabe tri nelegalne kopije Windowsa ili kada neki zaposlenik preprodaje piratski softver.

Hrvatska ima najnižu stopu piratizacije softvera u jugoistočnoj Europi. Prošle godine to je iznosilo 57 posto, dok je u regiji taj pokazatelj između 69 i 81 posto. Nasuprot tome, prodaja softvera raste vrlo snažno i u posljednjih pet godina popela se s 454 na 691 milijun kuna.