PREMA rezultatima istraživanja o radnoj snazi u 2005. na kojima se temelji Eurostatovo izvješće, 25 članica EU lani je zabilježilo 197,5 milijuna ljudi u dobi od 15 godina i starijih koji imaju posao ili se bave nekom poslovnom djelatnošću. Pritom je stopa zaposlenosti za žene dosegnula 56,3 posto dok je za stariju populaciju, odnosno u dobi od 55 do 64 godina, iznosila 42,5 posto.

Stope zaposlenosti u 25-članoj Uniji kreću se u rasponu od najnižih 52,8 posto u Poljskoj do 75,9 posto u Danskoj. Pritom su stope više od 70 posto još zabilježene u Nizozemskoj (73,2 posto), Švedskoj (72,5 posto) i Velikoj Britaniji (71,7 posto), dok su niže od 60 posto još imale Malta (53,9 posto), Mađarska (56,9 posto), Italija (57,6 posto) i Slovačka (57,7 posto).

Usporedbe radi, Hrvatska je za istu dobnu skupinu zabilježila stopu zaposlenosti od 54,8 posto u 2005.

Što se tiče privremenih poslova, 25-člana EU zabilježila je lani u prosjeku njih 14,5 posto u dobi od 15 i starijih s privremenim poslom, nasuprot u godini ranije zabilježenih 13,7 posto. Udio zaposlenih s privremenim poslom pritom uvelike varira, od 2,7 posto u Estoniji, 3,7 posto u Irskoj i 4,5 posto u Malti pa do 33,3 posto u Španjolskoj, 25,7 posto u Poljskoj i 19,5 posto u Portugal.

U Hrvatskoj je, primjerice, udio zaposlenih u dobi od 15 i starijih s privremenim poslom u istom razdoblju iznosio 12,8 posto.

Među nezaposlenima u EU-u u prošloj godini, 18,3 posto ih nikada nije imalo posao, a stope su se kretale od 8,9 posto u Finskoj i 9,2 posto u Njemačkoj do 37,3 posto u Grčkoj i 33,6 posto u Italiji. U Hrvatskoj je udio onih koji su tražili svoj prvi posao iznosio 26,2 posto.

Kada je riječ o dugoročnoj nezaposlenosti, 4,1 posto aktivnog stanovništva u EU bilo je bez posla više od godinu dana, pri čemu se njihov udio kretao od jedan posto u Velikoj Britaniji i 1,1 posto u Danskoj do 11,7 posto u Slovačkoj i 10,2 posto u Poljskoj. U slučaju Hrvatske 7,6 posto aktivnog stanovništva bilo je bez posla više od godinu dana u 2005.

Promatrano po sektorima, dvije trećine poslova u 25 članica Unije bilo je u sektoru usluga, pri čemu ni u jednoj zemlji taj postotak nije iznosio manje od 50 posto. Više od tri četvrtine zaposlenih u sektoru usluga pritom su imali Luksemburg, 81 posto, Velika Britanija, 76,5 posto, Nizozemska, 76,1 posto i Švedska, njih 75,8 posto.

S druge strane, u industriji je bilo 27,5 posto zaposlenih u EU, pri čemu je predvodila Češka s najvećim udjelom zaposlenih u industriji, od 39,5 posto. Slijede Slovačka s 38,8 posto i Slovenija s 37,1 posto.

Poljoprivredom kao glavnom djelatnošću u 25-članoj EU bavilo se u 2005. njih 4,9 posto. Udio veći od 10 posto imale su pritom Poljska, 17,4 posto, Litva, 14 posto, Grčka, 12,4 posto te Latvija i Portugal, po 11,8 posto.

U Hrvatskoj, primjerice, postotak zaposlenih u uslugama lani je dosegao 54,2 posto, u industriji 28,5 posto, dok se poljoprivredom kao osnovnom djelatnošću bavilo njih 17,3 posto, pokazuje izvješće o radnoj snazi u 2005.