NEKOLIKO dana nakon smrti Abu Musaba al-Zarqawija, vođe Al Qaede u Iraku i jednog od najtraženijeg svjetskih terorista, polako izranja sve više detalja o obavještajnoj operaciji koja je prethodila tom događaju, odnosno ulozi koje su u tome imale vlasti njegovog rodnog Jordana.

Prema onome što piše New York Times, jordanska obavještajna služba je već dva desetljeća pažljivo pratila al-Zarqawija i njegove aktivnosti, što i ne iznenađuje, s obzirom da je on još početkom 1990-ih pokušao srušiti proameričku monarhiju u Jordanu i zamijeniti je islamističkom državom.

Zbog toga je osuđen, a nakon sedam godina pušten iz zatvora, nakon čega je otišao u Irak gdje će poslije steći svjetsku "slavu" svojim terorističkim akcijama.

Međutim, u samom Jordanu je lokalno stanovništvo prema al-Zarqawiju imalo daleko ambivalentniji stav. Zahvaljujući rodbinskim i povijesnim vezama, Jordanci tradicionalno iskazuju velike simpatije prema Iraku, a za vrijeme prvog zaljevskog rata upravo je ta država bila jedini saveznik Sadama Huseina.

Američki pohod na Irak je dočekan s velikim negodovanjem, pa je al-Zarqawi - koji se nametnuo kao simbol prkosa američkoj okupaciji - u mnogim krugovima slavljen kao nacionalni heroj.

Međutim, sve se to promijenilo u studenome prošle godine kada je Jordan na svojoj koži osjetio neke od metoda koje al-Zarqawi i njegovi sljedbenici koristili protiv Amerikanaca i njihovih saveznika u Iraku.

Trostruki napad bombaša-samoubojica, na hotele u Ammanu, prilikom kojeg je ubijen ugledni sirijski filmski režiser Moustapha Akkad, ali i desetine nedužnih svatova, protiv al-Zarqawija je okrenuo jordansku javnost. Međutim, taj napad je za jordanskog kralja Abdulaha II predstavljao ne samo zločin protiv njegovog naroda, nego i osobnu uvredu.

Zbog toga je svojoj obavještajnoj službi zapovijedio da oformi posebnu jedinicu koja je dobila šifrirano ime "Božji vitezovi". Pripadnici te jedinice su dobile posebne ovlasti da se obračunaju s al-Zarqawijem, te su u tu svrhu otišli u Irak kako bi se pod krinkom islamističkih dragovoljaca inflitrirali u tamošnji pokret otpora i što je moguće više približili vođi "Al Qaede" u Iraku.

To nije bio lak zadatak, jer je al-Zarqawi, osim dobrih organizacijskih sposobnosti, razvio i veliki talent za izbjegavanje klopki, odnosno stekao običaj da mijenja skrovište te brzo reorganizira svoju mrežu svaki put kada bi došlo do nekog važnog uhićenja.

S druge strane, jordanskim "krticama" je pogodovao al-Zarqawijev plan da Irak, odnosno njegova organizacija posluži za obuku kadrova koji bi nakon određenog vremena napustili tu zemlju i tako stečena znanja kasnije primijenili u globalnom džihadu.

Jordanski izvori tvrde da je u Irak stiglo najmanje 300 dragovoljaca, uglavnom iz Egipta i Saudijske Arabije, kako bi se priključili al-Zarqawiju i tamo stekli borbene i druge vještine.

No, obuku je prošao nešto manji broj, s obzirom da je dio poginuo ili uhvaćen u borbama s Amerikancima.

Jordanski obavještajci tvrde da im se trud nakon određenog vremena isplatio, odnosno da su al-Zarqawiju ušli u trag još prije dva mjeseca. Međutim, Amerikanci su operaciju al-Zarqawijeve likvidacije poduzeli tek kada su se jordanski obavještajni podaci poklopili s onima koje su sami uspjeli pribaviti.

D.A.