Na upit slažu se li se tvrdnjom da bi daljnje proširenje povećalo probleme na nacionalnim tržištima rada, potvrdno je odgovorilo čak 82 posto Ciprana, slijedi Njemačka s 80 posto, Austrija 75 posto, Belgija 74 posto, a najmanje se pribojavaju Litvanci i Poljaci (45 posto).

Ispitivanje Eurobarometra o tome kako europski građani vide budućnost Europske unije, provedeno je u veljači i ožujku ove godine u sklopu tzv. plana 3D za "demokraciju, dijalog i debatu". Intervjuirano je 25000 građana u 25 zemalja članica.

Iz rezultata po pojedinim državama, uočljivo da je postotak potvrdnih odgovora na to pitanja puno veći u starim nego u novim članicama. Iznimke su Cipar s jedne strane, i s druge Španjolska, koja se našla u društvu novih članica s obzirom na postotak potvrdnih odgovora (46 posto).

Budući da građani često doživljavaju Europu u emotivnim kategorijama, koje ponekad idu na štetu racionalnih prosudbi, Europska komisija je odlučila dobiti odgovore kakve osjećaje izaziva daljnje proširenje EU-a.

Intevjuiranim osobama postavljeno je pitanje: "Kada čujete raspravu o daljnjem proširenju EU-a, što vam od sljedećeg prvo pada na pamet? - nada, ravnodušnost, strah, gnjavaža, frustracija, zadovoljstvo, uzbuđenje".

Pozitivne osjećaje imalo je 42 posto ispitanih (nada 30 posto, zadovoljstvo 8 posto i uzbuđenje 4 posto).

Više od trećine (36 posto) ima negativne osjećaje (15 posto osjeća strah, 12 posto gnjavažu i 9 posto frustraciju). Ravnodušnih je bilo 17 posto.

Najviše negativnih osjećaja pokazali su građani Austrije, Francuske i Finske, a blizu su im i Nijemci i Luksemburžani.

Zanimljivo je da veći "strah" pokazuju oni koji članstvo vlastite zemlje u EU-u vide kao lošu stvar - njih 23 posto, dok među među onima koji članstvo svoje zemlje drži pozitivnim strah osjeća njih 11 posto.

S druge strane, nema velike razlike među protivnicima daljnjeg proširenja s obzirom na njihovu financijsku situaciju. Vrlo je mala razlika, kada su u pitanju negativni osjećaji, između onih koji imaju problema s plaćanjem računa na kraju mjeseca i onih koji tih problema nemaju.

Najviše straha pokazuju najranjivije kategorije stanovništva (starije osobe, ljudi koji su rano napustili školu, nezaposleni itd.).

Što se tiče istraživanja percipiranih posljedica zadnjeg proširenja, oko 55 posto ispitanih smatra to pozitivnim, a trećina negativnim. U novih deset zemalja veći je postotak onih koji proširenje drže pozitivnim (69 posto), a u starim članicama 53 posto.

Kada se analiziraju rezultati po pojedinim državama, proizlazi da ispitanici u tri zemlje (Austrija, Finska i Francuska), većinski smatraju negativnim. U Austriji i Francuskoj je 52 posto ispitanih negativno odgovorilo na tvrdnju da je proširenje EU-a nešto pozitivno, u Finskoj 50 posto.

Među onima, koji proširenje vide kao pozitivnu stvar, prednjače građani deset novih zemalja članica. Na prvom je mjestu Slovenija (76 posto), zatim Poljska (73 posto), Cipar (71 posto).