NA PRESELJENJE u drugo mjesto radi zaposlenja ili boljih prihoda spremno je samo 40% hrvatskih građana, dok ih 60% nije spremno na mobilnost. Među onima koji bi se selili zbog posla najviše je stanovnika iz Like, Korduna, Banovine i Zagreba.

U anketi koju je GfK proveo tokom travnja na pitanje biste li Vi osobno bez oklijevanja preselili zbog posla, a u cilju osiguranja radnog mjesta i/ili boljih/sigurnijih prihoda, 41% ispitanika je izjavilo da bi se selilo, od toga 19% njih bilo gdje, 12% samo unutar Hrvatske, 5% samo u inozemstvo, a 5% ispitanika se već preselilo zbog posla. 37% ispitanika se izjasnilo da se ni u kojem slučaju ne bi preselilo, dok 22% njih nije sigurno.

Od ispitanika koji su se već selili zbog posla prednjače građani u Istri, s osobnim prihodima od 4 do 6 000 kuna, kao i osobe koje su samci, zatim osobe koje žive u naseljima s preko 100 tisuća stanovnika i dobna skupina od 35 do 44 godine.

Spremnost na seljenje zbog posla - bilo unutar Hrvatske ili u inozemstvo, više od prosjeka (19%), ističu ispitanici iz Like, Korduna, Banovine (28%), Zagreba i okolice (23%), naselja od 2 do 10 tisuća stanovnika (26%), dobna skupina od 15 do 34 godine (oko 30%), ispitanici sa srednjom stručnom spremom (23%), ali i osobe koje su iz obitelji s 4 člana (25%).

Među ispitanicima koji su se izjasnili da bi se zbog posla selili isključivo unutar Hrvatske najviše je građana Slavonije, osoba koje žive u naseljima od 10 do 100 tisuća stanovnika i dobna skupina između 45 i 54 godine starosti.

Mali je udio onih koji bi prihvatili seljenje za poslom samo u neku drugu zemlju, a to su najčešće osobe koje sada imaju posao na određeno vrijeme, dobna skupina od 25 do 34 godine, samci, ili su iz Zagreba s okolicom.

Neodlučnih građana vezano uz seljenje za poslom ima najviše kod onih koji žive u obitelji s 3 ili više djece, zatim je tu dobna skupina ispitanika od 15 do 24 godine, a slijede i građani s visokim obrazovanjem i višim ili visokim prihodima.

Među 37% ispitanika koji su se izjasnili da se nisu spremni seliti zbog posla najviše je osoba s najnižim obrazovanjem (73%), iz naselja do 2 000 stanovnika (48%), kao i građani Sjeverne Hrvatske (49%) i Like, Korduna, Banovine (46%).