U PERUU je jučer održan prvi krug predsjedničkih izbora, a na temelju više od 50 % prebrojanih glasova vodi Ollanta Humala, bivši vojni zapovjednik kojeg mnogi nazivaju peruanskom verzijom venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza.

Kao i Chavez, Humala je na vlast prvi put pokušao doći oružjem. Godine 2000. je kao popularni vojni zapovjednik organizirao pobunu protiv tadašnjeg predsjednika Roberta Fujimorija, optuženog za korupciju. Iako neuspjela, ta je pobuna Humalu učinila jednim od najpopularnijih ličnosti u Peruu.

Humala, čiji je otac ugledni komunistički odvjetnik, je na izborima nastupio kao kandidat Peruanske nacionalističke stranke (PNP) koja podršku uživa uglavnom među siromašnim stanovništvom indijanskog podrijetla.

U kampanji je, po uzoru na Chaveza, tvrdio da će, ukoliko bude izabran, nacionalizirati rudnike kako bi njihovim prihodima financirao izdašne socijalne programe, a, slično kao i Evo Morales u Boliviji, se založio za legalizaciju proizvodnje koke.

Humala je na izborima dobio 27,8 % glasova i izvjesno je da će ići u drugi krug. Tko će mu se suprotstaviti nije jasno.

Na drugom mjestu je s 26,3 % glasova Lourdes Flores, demokšćanska odvjetnica koja podršku uživa među peruanskom srednjom klasom i poslovnim krugovima.

S 25,7 % glasova je slijedi Alan Garcia, umjereni ljevičar i bivši predsjednik čiji je mandat 1980-ih obilježen ekonomskim slomom Perua i bujanjem maoističke gerile iz pokreta "Sendero Luminoso".

Većina promatrača drži da će Humala biti izabran ako protiv sebe bude imao Flores, s obzirom da može računati na glasove Garcijinih pristaša. Ukoliko protiv sebe bude imao Garciju, njegove šanse za predsjedništvo su manje, jer će Floresini pristaše dati glas Garciji kao manjem zlu.

Drži se kako su predsjednički izbori u Peruu još jedan primjer današnjeg trenda skretanja Južne Amerike ulijevo.

D.A.