VENEZUELANSKI predsjednik Hugo Chavez optužio je američku vladu kako nastoji destabilizirati njegov režim pomoću odcjepljenja Zulie, naftom i drugim resursima najbogatije od svih saveznih država u toj latinoameričkoj zemlji.

Od 2004. godine guverner države Zulia je Manuel Rosales, desničar poznat po odličnim vezama s administracijom američkog predsjednika Georgea W. Busha.

Rosales, kao i drugi venezuelanski desničari, oštro su suprotstavljeni Chavezu i njegovoj ljevičarskoj politici čija su meta bile strane korporacije i uz njih povezana društvena elita.

Chavez je bio predmetom optužbi za nedemokratsku vlast, štrajkova, demonstracija, a 2002. godine je bio svrgnut u državnom udaru da bi vrlo brzo bio vraćen na vlast uz pomoć brojnih pristaša u vojsci i narodnim masama.

Država Zulia je u međuvremenu postala središte oporbe Chavezu, a neki od njenih pripadnika se, po svemu sudeći, spremaju za drastične korake. Tamo se organizirala skupina desničarskih političara pod imenom "Vlastiti put" te podnijela inicijativu za referendum o stvaranju "zasebne neo-liberalne ekonomije" u toj državi.

Zulia graniči s Kolumbijom, gdje je na vlasti predsjednik Alvaro Uribe Velez, desničar i vjerni saveznik Georgea Busha. Odnosi između dvije zemlje su u posljednje vrijeme prilično loši te se bilježi sve više oružanih incidenata na granici.

Chavez je inicijativu "Vlastitog puta" protumačio kao još jednu manifestaciju "američkog imperijalizma" te rekao kako će se svakom pokušaju odcjepljenja suprotstaviti venezuelanska vojska.

Iako je dio svjetske javnosti mnoge Chavezove optužbe na račun SAD sklon shvaćati kao populističku retoriku, za slučaj Zulie postoji povijesni presedan.

Godine 1903. je skupina bogatih zemljoposjednika u tadašnjoj kolumbijskoj provinciji Panama proglasila nezavisnost samo zato da bi bila eskpresno priznata od SAD i omogućila izgradnju Panamskog kanala.

D.A.