U NJEMAČKOJ su otvaranjem birališta u 8 sati ujutro počeli prijevremeni parlamentarni izbori na kojima je 62 milijuna birača pozvano izabrati 16. poslijeratni njemački Bundestag.

Birališta su otvorena od 8 do 18 sati nakon čega se očekuju i prve pouzdane procjene državnih TV postaja ARD i ZDF. Promatrači procjenjuju da će odaziv birača biti veći no na prošlim izborima 2002. kada je na birališta izišlo 79 posto birača.

Prognoze o ishodu izbora do nedjelje su pokazale da je izvjestan samo vrlo tijesan i još uvijek neizvjestan rezultat. Posljednja istraživanja pokazuju da ni sadašnja socijaldemokratsko-zelena vlada Gerharda Schroedera (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) niti demokršćansko-liberalna koalicija protukandidatkinje Angele Merkel (Kršćansko demokratska unija CDU, Kršćansko-socijalna unija CSU, Liberalna stranka FDP) ne raspolažu apsolutnom većinom. Veliku nepoznanicu predstavlja oko 10 milijuna do nedjelje još neodlučnih birača, koji nisu sigurni za koga će glasati pa čak ni da li će uopće izaći na izbore. U političkim krugovima Berlina se kalkulira i da bi prevagu u novim odnosima u Bundestagu mogla donijeti novosnovana Stranka ljevice reformiranih komunista i disidenata SPD-a čelnih ljudi Gregora Gysija i Oskara Lafontainea.

Kandidati Merkel i Schroeder su do posljednjeg trenutka vodili bitku za neodlučne birace kojih je prema nekim procjenama i do 30 posto. Iako je dosada bilo uvriježeno da izborne kampanje završe u petak prije izbora, Merkel i Schroeder su još u subotu održali nekoliko predizbornih skupova.

Oboje kandidata su na završnim skupovima u Frankfurtu na Majni izrazili uvjerenje u izbornu pobjedu. Schroeder je pred oko 20 000 okupljenih poklonika na frankfurtskom Trgu opere Nijemce pozvao da izaberu kontinuitet rada njegove vlade čiji su napori "počeli pokazivati pozitivne rezultate". Angela Merkel je na završnom obraćanju biračima sa Sajma automobila u Frankfurtu na Majni poručila Nijemcima da izaberu promjenu jer je to "bolje za budućnost Njemačke".

Odmah po završetku izbora očekuju se prognoze na temelju izlaznih anketa. Prijevremeni službeni rezultati biti će objavljeni nekoliko sati nakon zatvaranja birališta. Konačni službeni rezultat biti će objavljen tek nakon 2. listopada kada se, zbog smrti jedne kandidatkinje u Dresdenu, održavaju naknadni izbori u toj izbornoj jedinici.

Neizvjesnost izbora pritisnula euro

Neizvjesnost oko rezultata njemačkih izbora na svjetskim deviznim tržištima protekloga je tjedna pritisnula tečaj eura prema dolaru budući bi promjene u najvećem europskom gospodarstvu mogle imati posljedice diljem kontinenta.

Tečaj eura u tome je razdoblju oslabio 1,4 posto, na 1,2238 dolara. Eurom se trgovalo u uskom rasponu od 1,2590 dolara - najviše razine u tri mjeseca postignute početkom rujna - i 1,2121 dolara - najniže razine od sredine kolovoza.

U Njemačkoj, u kojoj se u nedjelju održavaju izbori, opozicijska čelnica Angela Merkel bilježila je prošloga tjedna pad vodstva u istraživanjima javnog mnijenja, što je povećalo sumnje da će biti u mogućnosti sastaviti koaliciju desnoga centra s pro-poduzetnički orijentiranim Slobodnim Demokratima. To sve potiče špekulacije da bi mogla sa strankom kancelara Gerharda Schroedera sastaviti veliku koaliciju, što bi moglo usporiti tijek nužno potrebnih reformi. "Tržište smatra da bi promjena vlade u Njemačkoj bila pozitivna za euro. No, postoje neizvjesnosti", dodao je Javeus.

Na tržište valuta utječu i špekulacije u vezi američkih kamatnih stopa. Neki ulagači sumnjaju da će američka središnja banka Fed nastaviti s kampanjom zaoštravanja monetarne politike, dok drugi očekuju da će na svom sastanku idućega tjedna ponovno podići kamatne stope, vjerojatno za 0,25 postotnih bodova. Dok čekaju na sastanak Feda, ulagači s velikom pozornošću prate nove pokazatelje.

Izvješće američke vlade od utorka pokazalo je da je američki deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u ovogodišnjem srpnju neočekivano pao, što je dalo podršku zelenoj valuti. "Fokus tržišta uglavnom je na pokazateljima kako bi se vidjeli učinci Katrine. No, postoji momentum kod dolara ponajviše povezan s činjenicom da je tržište sve više uvjereno kako će Fed podići kamatne stope", izjavio je Johan Javeus, valutni strateg pri SEB Merchan Bankingu.

Krajem tjedna ulagače je razveselio podatak o pritoku inozemnog kapitala u SAD tijekom ovogodišnjeg srpnja u visini 87,4 milijarde dolara, daleko više od očekivanih 60 milijardi. To je pomoglo tržištu da lakše prebrodi utjecaj lošijeg od očekivanja podatka o manjku u američkoj bilanci plaćanja u drugom tromjesečju. Iako je bio neznatno manji nego u prvom tromjesečju, svojom visinom od 195,7 milijardi dolara premašio je očekivanja tržišta koja su se kretala oko 193 milijarde.

Dolar je u takvim uvjetima ojačao i 1,7 posto prema britanskoj funti, kojom se trgovalo po 1,8082 dolara. Dobio je i više od dva posto na vrijednosti prema švicarskom franku, tako da stoji 1,2694 franaka. Istodobno, japanski jen oslabio je 1,4 posto, pa se dolarom krajem tjedna trgovalo po 111,35 jena.

Neki analitičari smatraju da je ciklus podizanja kamatnih stopa u SAD-u blizu završetka. "Približavamo se točki u kojoj je priča o kamatnim stopama već gotovo uračunata u cijenu dolara. Kad se to dogodi, što slijedi? Ono što slijedi su strukturalni problemi, što ukazuje da je jedini mogući smjer američke valute slabljenje", smatra Javeus.

Zabrinutosti oko velikih strukturalnih manjkova američkog gospodarstva izbrisali su otprilike 30 posto vrijednosti dolara u tri godine do kraja 2004. no očekivanja rasta američkih kamatnih stopa pomogla su zelenoj valuti da nadoknadi 10 posto izgubljene vrijednosti od početka godine.

Schroeder glasao u Hannoveru, Angela Merkel u Berlinu

Njemački kancelar Gerhard Schroeder ubacio je svoj glasački listić u nedjelju u 11 sati po srednjoeuropskom vremenu na biračkom mjestu u Hannoveru, dok je njegova glavna suparnica na parlamentarnim izborima, demokršćanska čelnica Angela Merkel glasala u podne na svom biračkom mjestu u Berlinu.

Nasmiješen, u pratnji supruge Doris Schroeder-Koepf, Gerhard Schroder je obavio glasanje i novinarima nije davao komentare.

Osim glavnih protivnika u izbornoj utrci, svoj glas su već prijepodne dali i njemački predsjednik Horst Koehler, glavni kandidat stranke Zelenih Joschka Fischer, predsjednik CSU-a Edmund Stoiber, čelnik liberalnog FDP-a Guido Westerwelle i glavni kandidat Stranke ljevice Gregor Gysi.

Birališta su otvorena u nedjelju u 8 sati po lokalnom vremenu za prijevremene parlamentarne izbore u Njemačkoj, gdje su posljednja ispitivanja davala vrlo tijesnu prednost konzervativcima Angele Merkel pred Schroederovim socijaldemokratima.

U slučaju pobjede Angela Merkel bi bila prva žena kancelar u povijesti Njemačke.

Oko 61,9 milijuna birača pozvano je izabrati svoje zastupnike. Za 598 mjesta u njemačkom Bundestagu natječe se 3648 kandidata. Ukupno je 25 stranaka izašlo na izbore. Analitičari procjenjuju da bi visok broj neodlučnih birača, i više od 10 milijuna njih, mogao biti odlučujući za ishod izbora.

Prije tri godine su demokršćani i SPD imali po 38,5 % glasova, SPD je imao 6 tisuća glasova više. Zeleni su dobili 8,6 %, FDP 7,4. PDS koja se u međuvremenu pretvorila uz socijaldemokratske disidente u Stranku ljevice a svoju je listu otvorila za Izbornu alternativu rad i socijalna pravda (WASG) s osvojenih 4 % nije uspjela prijeći prag od 5 % za ulaz u parlament.

Budući da su kancelar Schroeder i SDP izjavili da će i ubuduće ostati u koaliciji sa Zelenima, dok demokršćani računaju na koaliciju s FDP-om, važnu će ulogu u ishodu izbora imati uspjeh Stranke ljevice.