JÁNOS Hunyadi, u hrvatskoj historiografiji poznat i kao Ivan Hunjadi, a u narodnoj tradiciji kao Sibinjanin Janko, bio je jedan od najvažnijih europskih vojskovođa 15. stoljeća. Rođen je oko 1407. godine, a umro je 11. kolovoza 1456. u Zemunu, samo nekoliko tjedana nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beograda koja ga je pretvorila u legendu.

Njegov život gotovo je u cijelosti obilježila borba protiv Osmanskog Carstva, koje se tijekom prve polovice 15. stoljeća ubrzano širilo prema srednjoj Europi. Hunyadi je postao jedna od ključnih osoba obrane Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, a tijekom karijere obnašao je niz važnih vojnih i političkih dužnosti, među ostalim bio je severinski ban, erdeljski vojvoda i ugarski namjesnik.

Čovjek koji je godinama ratovao protiv Osmanlija

Hunyadi je reputaciju stekao mnogo prije svoje najpoznatije pobjede. Tijekom 1440-ih vodio je niz pohoda protiv Osmanlija i ostvario nekoliko važnih uspjeha u Erdelju, Vlaškoj i na Balkanu.

Nisu svi pohodi završili pobjedom. U velikom križarskom pohodu 1444. kršćanska je vojska teško poražena kod Varne, gdje je poginuo i kralj Vladislav I. Jagelović. Četiri godine poslije Hunyadi je ponovno pretrpio težak poraz od Osmanlija u Drugoj bitki na Kosovu.

Unatoč tim neuspjesima, ostao je najvažniji vojni organizator obrane južnih granica Ugarske. Njegovo iskustvo pokazat će se presudnim kada se pojavio protivnik koji je samo nekoliko godina ranije šokirao Europu.

Mehmed Osvajač krenuo je prema Beogradu

Sultan Mehmed II. osvojio je Carigrad 1453. godine i okončao Bizantsko Carstvo. Imao je samo 21 godinu, a njegov je uspjeh izazvao strah diljem kršćanske Europe. Sljedeći veliki cilj bio je prodor prema Ugarskoj, a na putu mu se nalazio strateški iznimno važan Beograd.

Velika osmanska vojska stigla je pred grad u ljeto 1456. godine. Hunyadi je shvatio kolika opasnost prijeti te je organizirao obranu i snage koje su trebale pomoći opsjednutom gradu. Važnu ulogu imao je i franjevac Ivan Kapistran, koji je propovijedanjem okupio velik broj križara.

Osmanlije su raspolagale snažnim topništvom, a nakon pada Carigrada malo je tko mogao podcijeniti njihovu sposobnost rušenja velikih utvrda. Beograd je zato postao mjesto na kojem se odlučivalo hoće li Mehmed nastaviti svoj pobjednički prodor prema srcu Europe.

Velika pobjeda kod Beograda

Hunyadijeve snage najprije su uspjele probiti osmansku blokadu na Dunavu i dopremiti pomoć braniteljima. Uslijedili su žestoki napadi na grad, ali Osmanlije nisu uspjele slomiti obranu.

Presudan trenutak dogodio se 22. srpnja. Sukob koji je počeo ispred utvrde prerastao je u veliki protunapad kršćanskih snaga. Hunyadi je iskoristio situaciju i napao osmanske položaje. Sultanova vojska na kraju se morala povući, a sam Mehmed II. bio je ranjen tijekom borbi.

Za sultana koji je tri godine ranije osvojio Carigrad bio je to težak neuspjeh. Beograd je ostao izvan osmanskih ruku još desetljećima, sve dok ga 1521. nije osvojio Sulejman Veličanstveni.

Pobjeda iz 1456. Hunyadiju je donijela golem ugled diljem Europe. No nije dugo uživao u njemu.

Preživio je Mehmedovu vojsku, ali ne i epidemiju

Nakon bitke među kršćanskim vojnicima izbila je epidemija. U izvorima se najčešće navodi kuga, a među zaraženima našao se i Hunyadi.

Umro je 11. kolovoza 1456. u Zemunu, manje od tri tjedna nakon pobjede kod Beograda. Čovjek koji je godinama preživljavao bitke i upravo porazio jednu od najmoćnijih vojski tadašnjeg svijeta nije preživio bolest koja se proširila nakon završetka borbi.

Njegova politička ostavština ipak nije završila njegovom smrću. Hunyadijev mlađi sin Matija nekoliko godina poslije postao je kralj Matija Korvin, jedan od najpoznatijih vladara Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva.

Zašto crkvena zvona zvone u podne?

Uz pobjedu kod Beograda povezana je i priča o podnevnom zvonjenju crkvenih zvona. Papa Kalikst III. naredio je 1456. da se zvona oglašavaju kako bi vjernike pozvala na molitvu za branitelje koji su se suprotstavljali Osmanlijama.

Često se tvrdi da je papa uveo podnevno zvono kao proslavu Hunyadijeve pobjede, no kronologija je nešto složenija. Papinska naredba izdana je prije završetka opsade. Zbog sporog širenja vijesti u nekim je dijelovima Europe informacija o pobjedi čak stigla prije same naredbe o molitvi, pa su se zvona postupno počela povezivati upravo s trijumfom kod Beograda.

Tako je nastala jedna od najtrajnijih uspomena na bitku iz 1456. godine. Hunyadi je umro samo nekoliko tjedana nakon nje, ali pobjeda kojom je zaustavio Mehmeda Osvajača ostala je jedan od najvećih vojnih uspjeha njegova vremena.