NAKON što smo objavili prve fotografije koje su nam čitatelji poslali u sklopu akcije o remek-djelima hrvatske obalne arhitekture, mnogi su postavili isto pitanje: kako je moguće da se uz našu obalu pojavljuju građevine koje spajaju antičke stupove, nekoliko različitih stilova, jarke fasade i dogradnje koje izgledaju kao da su nastajale bez ikakvog plana?

Prva pomisao mnogih je da u Hrvatskoj pravila jednostavno ne postoje. No stvarnost je nešto složenija.

Hrvatska ima Zakon o prostornom uređenju, prostorne planove i urbanističke planove, a novi zakon čak prvi put govori o arhitektonskoj kvaliteti kao javnom interesu. Problem je u tome što se u praksi mnogo više regulira koliko i gdje se smije graditi nego kako bi građevina trebala izgledati.

Hrvatska ima propise, ali ne i jedinstvena pravila izgleda

Novi Zakon o prostornom uređenju navodi da su arhitektonske politike dio državne politike te da je kvaliteta arhitekture javni interes. Među ciljevima prostornog uređenja spominju se kvaliteta prostornog i arhitektonskog oblikovanja, očuvanje krajolika te usklađivanje novih građevina s postojećim prostornim vrijednostima.

Istodobno, zakon većinu konkretnih odluka prepušta prostornim planovima gradova i općina.

Urbanistički planovi mogu propisivati gabarite, građevinske pravce, zaštitu kulturnih cjelina, uvjete interpolacije novih građevina pa čak i strože kvalitativne uvjete od onih propisanih planovima više razine. Drugim riječima, alat postoji.

Zašto onda nastaju ovakve građevine?

Zato što mnogi prostorni planovi vrlo detaljno određuju koliko katova kuća smije imati, kolika može biti izgrađenost parcele, koliko mora biti udaljena od susjeda i koliki je dopušteni volumen građevine.

Ali...

Znatno rjeđe detaljno uređuju izgled pročelja, boje, materijale, odnos prema ulici ili način na koji se nova kuća treba uklopiti u postojeće naselje. To znači da dvije kuće mogu zadovoljiti potpuno iste urbanističke uvjete, a izgledati potpuno različito.

Francuska često određuje i boju škura

U Francuskoj lokalni urbanistički planovi mogu propisivati boje pročelja, vrstu krova, materijale, izgled stolarije pa čak i način postavljanja tehničke opreme na pročelje.

Za mnoge zahvate koji mijenjaju vanjski izgled kuće potrebna je prethodna suglasnost općine, a u zaštićenim područjima pravila su još stroža. Zbog toga cijela mjesta desetljećima zadržavaju prepoznatljiv izgled, bez obzira na to što su kuće u privatnom vlasništvu.

U Engleskoj dogradnja mora izgledati kao da je oduvijek bila ondje

Ni u Engleskoj vlasnik ne može uvijek raditi što želi.

Dogradnje bi trebale koristiti materijale koji odgovaraju postojećoj kući, a u povijesnim četvrtima, nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima lokalne vlasti mogu odbiti zahvate koji narušavaju karakter ulice ili naselja.

Italija štiti i krajolik

U Italiji se uz građevinske propise primjenjuju i pravila zaštite krajolika.

U mnogim obalnim područjima nije dovoljno zadovoljiti tehničke uvjete gradnje. Procjenjuje se i uklapa li se građevina u okoliš, povijesnu cjelinu i tradicionalnu arhitekturu mjesta. Zbog toga mnoga talijanska obalna naselja, unatoč novoj gradnji, i dalje izgledaju skladno.

No, nije stvar samo u zakonima

Ni Francuska, Italija ili Engleska nisu potpuno pošteđene loših arhitektonskih rješenja.

Razlika je u tome što ondje lokalne vlasti češće koriste mogućnost da kroz prostorne planove detaljno odrede izgled novih građevina i dosljednije provode pravila.

U Hrvatskoj zakon omogućuje da se takvi uvjeti propišu, ali to uvelike ovisi o tome koliko je pojedini prostorni plan detaljan i koliko se dosljedno provodi. Zato između pojedinih općina postoje velike razlike.

Nasljeđe desetljeća stihijske gradnje

Na današnji izgled obale nije utjecala samo nova gradnja. Posljednjih desetljeća velik broj bespravno izgrađenih objekata naknadno je legaliziran, a mnoge su kuće nastajale kroz više faza dogradnje, često bez jedinstvene arhitektonske ideje.

Rezultat su naselja u kojima jedna uz drugu stoje mediteranska kamena kuća, apartmanska zgrada sa staklenim balkonima, vila s antičkim stupovima i kuća jarkih boja.

Upravo zato stručnjaci godinama upozoravaju da pitanje izgleda prostora nije samo stvar osobnog ukusa vlasnika nego i javnog interesa, osobito na obali koja predstavlja jedan od najvrjednijih hrvatskih prostora.

P.S. Ako ste u svom mjestu ili na ljetovanju primijetili građevinu za koju mislite da zaslužuje mjesto u ovoj galeriji, pošaljite nam fotografiju. Fotografije šaljite na desk@index.hr uz subject "Najljepša obala", uz obavezno navođenje lokacije na kojoj je fotografija snimljena. U e-mailu također naznačite želite li ostati anonimni ili želite da uz fotografiju objavimo vaše ime.

Kao i dosad, ne objavljujemo imena vlasnika ni druge osobne podatke, već isključivo fotografije objekata snimljenih s javnih površina.