SVE ČEŠĆI toplinski valovi i suše svakog ljeta pokreću raspravu o tome treba li hrvatska poljoprivreda mijenjati usjeve koji se uzgajaju. O pitanju hoćemo li u budućnosti uzgajati avokado u Dalmaciji ili saditi mandarine u Slavoniji, odnosno treba li mijenjati kulture ili način proizvodnje, u RTL Direktu govorio je profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, piše Net.hr.

Na pitanje je li vrijeme za promjenu poljoprivrednih kultura, Grgić odgovara niječno. "Mislim da nije. Vrijeme je da mijenjamo tehnologiju proizvodnje. Što ćemo posijati umjesto kukuruza ili pšenice, a da ta kultura lakše podnese visoke temperature i manjak vode? Ono što možemo promijeniti jest priprema i obrada tla, možemo mijenjati sortiment, uvoditi nove kultivare i prilagođavati način proizvodnje", pojasnio je.

Dodao je da se banane mogu saditi, ali da je to više pošalica kojom se želi upozoriti na ozbiljnost situacije. "Moramo puno bolje gospodariti našim najvažnijim resursom, vodom. Kada govorimo o potrošnji vode, nije riječ samo o čaši vode koju popijemo ili juhi koju pojedemo.

"Ne treba očekivati nagli skok cijena poljoprivrednih proizvoda"

Primjerice, i kravata koju imate na sebi morala se proizvesti, a za to je također bila potrebna voda. To se naziva vodni otisak", rekao je Grgić. Istaknuo je da je svakome od nas dnevno, kroz sve što koristimo, potrebno oko 3000 litara vode. Profesor Grgić smatra da ove godine nema razloga za poskupljenje hrane zbog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda.

Objasnio je da su poljoprivredni proizvodi samo jedan dio cijene prerađevina, dok ostatak čine drugi troškovi poput energije. "Ako energija poskupi, rast će i cijena hrane. No ne treba očekivati nagli skok cijena poljoprivrednih proizvoda", kazao je. Ipak, upozorava da bi se situacija mogla promijeniti ako se vremenski uvjeti ponove.

"Hrvatska danas ima voće i povrće iz drugih zemalja Europske unije, ali i iz trećih zemalja. Međutim, ako sljedeća godina bude slična ovoj, a nitko nema kristalnu kuglu da to može predvidjeti, postoji mogućnost da cijene poljoprivrednih proizvoda porastu oko 20 posto, a onda će logično porasti i cijene hrane koju konzumiramo", istaknuo je Grgić.

"Država poduzima određene korake"

"Nemojmo zaboraviti: najskuplja je ona hrana koje nema", dodao je. Suncokret je ove godine jedina ratarska kultura kojoj su povećane površine za uzgoj, za razliku od kukuruza i soje. Grgić kaže da je suncokret osjetljiv u fazi cvatnje i nalijevanja zrna.

"Ako suša potraje, postoji opasnost da zrno neće biti dovoljno razvijeno pa će prinos biti manji. No, ako dođu najavljene oborine, ne bi trebalo biti većeg pada proizvodnje", rekao je. Smatra da će najveći teret osjetiti proizvođači zbog manjih prihoda, ali da se ne očekuju ozbiljniji poremećaji na domaćem tržištu jer je Hrvatska u suficitu sa suncokretom, sojom i kukuruzom.

Hrvatska ima Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine, a Grgić smatra da država poduzima određene korake. "U ovom procesu sudjeluju tri ključna čimbenika. Prvi je država, koja kroz različite mjere može potaknuti promjene.

"Ne rješavamo glavni problem"

Drugi su sami poljoprivredni proizvođači, koji također moraju dati svoj doprinos. Treći su znanost i struka, koje trebaju razvijati nove tehnologije, sorte i pasmine kako bi se lakše prilagodili klimatskim promjenama", objasnio je.

Smatra da država postavlja stvari solidno, ali da često izostaje odaziv s terena. "To je problem o kojem se rijetko govori. Primjerice, kod afričke svinjske kuge bavimo se divljim svinjama, a ne rješavamo glavni problem: usitnjenu proizvodnu strukturu", kaže Grgić.

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj postoji oko 160 tisuća proizvođača, većinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a bez okrupnjavanja teško je očekivati iskorak. Smatra da to okrupnjavanje moraju pokrenuti sami proizvođači.

"Trebamo se vratiti korištenju resursa koje imamo"

"Poljoprivreda je danas proizvodnja profita. Treba zaboraviti romantiziranu sliku pijetla koji kukuriče i svinje u dvorištu. Ovdje se mora moći zaraditi. Mladi neće ostati u poljoprivredi zbog ljubavi prema tom poslu. Ako im se omogući da u poljoprivredi mogu zaraditi pristojnu prosječnu neto plaću, onda će se njome baviti. Bez toga teško", zaključio je.

Osvrnuo se i na konstataciju da se domaće često percipira kao skuplje. "Ako kupujete, možda jest. Ali mnogi od nas mogu dio hrane proizvesti sami. Trebamo se vratiti korištenju resursa koje imamo", poručio je. Kao primjer izdvojio je domaću kokoš "koja je trčala po dvorištu i ima puno manji vodni otisak od one uzgojene na farmi".