NJEMAČKI političari, od kojih su neki i sami preboljeli rak, traže zakonsku zaštitu za osobe koje su u dugotrajnoj remisiji. Cilj im je zaustaviti raširenu diskriminaciju s kojom se bivši pacijenti suočavaju u bankama, osiguravajućim kućama i pri posvajanju djece, piše The Guardian.

Ključni zahtjev bivših pacijenata, kojih u Njemačkoj ima oko 5,5 milijuna, jest uvođenje takozvanog "prava na zaborav" (Right to be forgotten - RTBF). Riječ je o osobama kojima su liječnici potvrdili da su zdravi. Socijaldemokrati (SPD), manji partner u njemačkoj vladi, sastavili su prijedlog mjera.

"Svatko tko je medicinski pobijedio rak ne smije biti trajno zakinut ni u jednom području života, bilo da je riječ o osiguranju, kreditima ili radnom pravu", stoji u njemu. Prijedlogom se traži da se nakon isteka medicinski opravdanih rokova, koji obično traju pet godina, "više ne smije zahtijevati otkrivanje dijagnoze raka koji je osoba preboljela".

"Državu to ne bi koštalo ni centa"

Jedan od pokretača inicijative je Adis Ahmetović, 33-godišnji vanjskopolitički glasnogovornik SPD-a, koji je prije tri godine objavio da ima limfom. Od listopada 2024. nema tumore, a službeno izliječenim smatrat će se 2029. godine. Ahmetović ističe da ova politika, osim što je etički ispravna, "državu ne bi koštala ni centa".

Podršku je dala i njegova stranačka kolegica Manuela Schwesig, premijerka pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje, koja je preboljela rak dojke. Poručila je da Njemačka zaostaje za ostatkom EU jer otežava novi početak bivšim pacijentima.

"U drugim zemljama imate pravo ponovno normalno planirati budućnost: kupiti kuću, osnovati obitelj. Druge europske države to su odavno riješile. Treba nam zakon; dobrovoljne obveze nisu dovoljne", izjavila je za medijsku grupu Funke.

Osiguravatelji se bune

Inicijativu je podržao i supredsjedatelj SPD-a i ministar financija Lars Klingbeil, koji se 2014. uspješno izliječio od raka jezika. "Svatko tko je pobijedio rak mora imati priliku ponovno slobodno gledati u budućnost, i u društvenom i u ekonomskom smislu", rekao je Klingbeil.

Peticija za uvođenje "prava na zaborav" prikupila je više od 55.000 potpisa. Pokrenuo ju je Tobias Burggraf, čijoj je kćeri rak dijagnosticiran s dvije i pol godine. "Nakon ozdravljenja počinje život, a ne nova prepreka", objasnio je Burggraf. On smatra da prijedlog SPD-a "pogađa bit naše peticije" i naziva ga "ispravnim i odavno potrebnim".

S druge strane, Njemačko udruženje osiguravatelja (GDV) protivi se uvođenju fiksnih vremenskih rokova. Iz udruženja tvrde da privatni osiguravatelji životnog osiguranja i osiguranja od invalidnosti moraju moći procijeniti rizik na temelju znanstvenih podataka i liječničkih savjeta kako bi police ostale cjenovno dostupne svima.

"Ako biste rak koristili kao argument, osiguranja se uopće ne bi smjela prodavati"

"Čak i nakon uspješnog liječenja, mogu se pojaviti recidivi, dugotrajne posljedice terapije ili trajni zdravstveni problemi", rekao je glavni direktor udruženja Jörg Asmussen. "Također može postojati povećan rizik od drugih bolesti, osobito drugih vrsta raka", dodao je.

Na to odgovara Susanne Weg-Remers iz Njemačkog centra za istraživanje raka. Ona potvrđuje da se kod nekih pacijenata mogu razviti tumori na drugim organima, ali ističe da taj rizik nije značajno veći nego u općoj populaciji.

S obzirom na to da će svaki drugi muškarac i svaka druga ili treća žena u Njemačkoj tijekom života oboljeti od malignog tumora, Weg-Remers je za list Süddeutsche Zeitung dala komentar. "Ako biste rak koristili kao argument, osiguranja se uopće ne bi smjela prodavati niti bi se smjeli odobravati krediti", poručila je.

"Sadašnja pravila u EU dovode do diskriminacije"

Udruge za prava pacijenata naglašavaju da su automatske procjene o budućem zdravlju posebno nepravedne prema mlađim osobama, čije su prognoze često dobre. Prema podacima Njemačke zaklade za mlade s rakom, u toj se zemlji svake godine rak dijagnosticira kod 16.500 osoba u dobi od 18 do 39 godina te kod 2100 djece.

Zbog napretka medicine, više od 80 posto njih uspješno se izliječi. Parlamentarna skupina SPD-a poziva se na istraživanje udruge za prava pacijenata, prema kojem se 77 % izliječenih osoba suočava s diskriminacijom pri ugovaranju polica privatnog osiguranja.

Europsko društvo za internističku onkologiju (ESMO) zalaže se za jedinstveni standard pristupa financijskim uslugama za bivše pacijente u cijeloj Europi, koji bi se temeljio na minimalnom razdoblju remisije od pet godina. Iz društva navode da sadašnja neujednačena pravila unutar EU dovode do "neopravdane diskriminacije".

"Pristup financijskim uslugama i dalje uvelike ovisi o tome gdje osoba živi"

Trenutačno samo 11 država članica ima zakone koji štite bivše pacijente od financijske diskriminacije, dok ih 16 nema. "Zbog toga pristup financijskim uslugama i dalje uvelike ovisi o tome gdje osoba živi", poručuju iz ESMO-a. Direktiva EU-a, koju Njemačka još nije u potpunosti implementirala, dopušta ograničenja do 15 godina nakon liječenja i nudi samo ograničenu zaštitu kod kredita i osiguranja.

U Britaniji ne postoje obvezujući zakoni o "pravu na zaborav". Dok je Irska ove godine donijela takav zakon kako bi osigurala ravnopravnost pri odobravanju stambenih kredita, u Britaniji se regulacija uglavnom temelji na dobrovoljnosti.