Umro je Alan Greenspan, arhitekt moderne američke ekonomije
BIVŠI predsjednik američkih Federalnih rezervi (Fed) Alan Greenspan preminuo je u 101. godini života, potvrdila je njegova supruga. Novinarka NBC Newsa Andrea Mitchell u priopćenju koje je prenio njezin poslodavac navela je da je njezin suprug preminuo od komplikacija uzrokovanih Parkinsonovom bolešću.
U izjavi je Greenspana opisala kao "velikog čovjeka koji je desetljećima pomagao oblikovati američko gospodarstvo pod predsjednicima iz obje političke stranke, ali koji je uvijek iskreno priznavao vlastite pogreške".
Gotovo 20 godina Alan Greenspan bio je zadužen za očuvanje stabilnosti američkog gospodarstva i vrijednosti dolara. Kao predsjednik Feda od 1987. do 2006. godine, na dužnosti koju mnogi smatraju drugom najvažnijom u zemlji nakon predsjedničke, nadgledao je najduže razdoblje kontinuiranog gospodarskog rasta u jednoj generaciji Amerikanaca.
Fed: Uveo je strogu analitičku disciplinu
Često su ga nazivali "bogom iz stroja" američkih financija, a tijekom mandata u Fedu odbijao je gotovo sve zahtjeve za intervjue. Mediji i financijska tržišta pomno su pratili svaku njegovu javnu izjavu, dok je na natpisu u njegovu uredu stajalo: "Odgovornost počinje ovdje."
Iz Feda su priopćili da su Greenspanove politike i ekonomske ideje "ostavile trajan trag na instituciju, ekonomsku znanost i cijelu zemlju". Dodali su da je Greenspan "u monetarnu politiku unio strogu analitičku disciplinu i pomogao izgraditi vjerodostojnost koja i danas predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosti Feda".
Naveli su da njegova ostavština živi kroz ekonomiste koje je mentorirao i inspirirao tijekom svojeg mandata.
S 19 godina upisao ekonomiju na Sveučilištu New York
Alan Greenspan rođen je 6. ožujka 1926. u New Yorku. Odgojila ga je majka koja je radila u trgovini namještajem. Bio je talentirani glazbenik koji je studirao klarinet na uglednoj njujorškoj glazbenoj školi Juilliard.
Svirao je u sastavu sa slavnim jazz saksofonistom Stanom Getzom, a potom je putovao SAD-om kao član benda Henryja Jeromea. Upravo mu je takav nomadski način života pružio vrijedan uvid u funkcioniranje američkog gospodarstva.
Dok su njegovi kolege glazbenici večeri provodili pušeći marihuanu, Greenspan je učio ekonomiju i vodio poslovne knjige benda, piše BBC. S 19 godina upisao je ekonomiju na Sveučilištu New York, gdje je postao zagovornik slobodnog tržišta. Kasnije je radio kao ekonomski savjetnik, a potom i kao član uprave banke JP Morgan.
Predvidio recesiju tijekom Eisenhowerove administracije
Godine 1952. upoznao je desničarsku književnicu i filozofkinju Ayn Rand, koja je snažno utjecala na njegove poglede. Ona ga je prozvala "pogrebnikom" zbog njegove sklonosti tamnim i ozbiljnim odijelima. Mladi ekonomist prihvatio je njezino uvjerenje da društvo najučinkovitije funkcionira kada pojedinci slijede vlastite interese, bez obzira na interese zajednice u cjelini.
U članku iz 1966. godine socijalnu državu opisao je kao "ništa više od mehanizma kojim vlade oduzimaju bogatstvo produktivnim članovima društva". Nakon što je uspješno predvidio recesiju tijekom administracije Dwighta Eisenhowera, Greenspan je savjetovao Richarda Nixona tijekom njegove uspješne predsjedničke kampanje 1968. godine.
Kasnije je postao predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika. U svojim memoarima napisao je da je Nixona smatrao "tužno paranoičnim, mizantropskim i ciničnim", no njegova sposobnost obuzdavanja inflacije impresionirala je i predsjednike koji su uslijedili.
Pristup kvantitativnog popuštanja
Gerald Ford zamolio ga je da ostane na čelu Vijeća ekonomskih savjetnika, a početkom 1980-ih Ronald Reagan izabrao ga je za vođenje reforme američkog mirovinskog sustava. U kolovozu 1987. Reagan ga je imenovao predsjednikom Feda, čime je Greenspan tijekom sljedeća dva desetljeća postao jedan od najutjecajnijih ljudi na svijetu.
Odmah se suočio s velikim izazovom. Njegovo upravljanje burzovnim slomom u listopadu 1987., kada je više od 30 posto vrijednosti dionica izbrisano u vrlo kratkom roku, donijelo mu je brojne pohvale. Izjavama kojima je pokazivao povjerenje u američko gospodarstvo smirio je tržišta, a omogućavanjem jeftinog kreditiranja pomogao je bankama da prežive krizu.
Takav je pristup primjenjivao iznova tijekom financijskih potresa. Kasnije poznat kao kvantitativno popuštanje, korišten je tijekom krize štedionica i zajmova, Prvog zaljevskog rata, krize meksičkog pezosa te, nedugo nakon njegova odlaska, tijekom globalne financijske krize 2008. godine.
Hvalio Clintona
George H. W. Bush ponovno ga je imenovao na čelo Feda, premda se kasnije žalio da je spor gospodarski oporavak pridonio njegovu izbornom porazu. Iznenađujuće, i demokratski predsjednik Bill Clinton zadržao je Greenspana na toj funkciji. Odluka mu se isplatila jer je pod njegovim vodstvom krajem 1990-ih uslijedilo zlatno razdoblje gospodarskog rasta.
Greenspan je kasnije u memoarima pohvalio Clintona zbog "dosljedne i disciplinirane usmjerenosti na dugoročni gospodarski rast", dok je neke republikanske administracije optužio da su izgubile kontrolu nad javnom potrošnjom.
Godine 1997. novi izazov predstavljao je spektakularni kolaps azijskih "tigrova". Snižavanjem kamatnih stopa pokazao je uvjerenje da će se gospodarstva oporaviti te je time pridonio stabilizaciji svjetske ekonomije. Sličan pristup primijenio je nakon pucanja internetskog balona 2000. godine, kada su brojne tehnološke tvrtke propale. Tržište je tada, prema njegovim riječima, pokazivalo "iracionalni optimizam".
Krugman ga kritizirao
Federalne rezerve prvo su podigle, a zatim naglo snizile kamatne stope nakon što su potrošači značajno smanjili potrošnju. No mnogi su upravo Greenspana okrivili za kulturu niskih kamatnih stopa koja je omogućila nastanak tog balona.
Među kritičarima bio je i nobelovac Paul Krugman. "Nije podigao kamatne stope kako bi obuzdao euforiju na tržištu. Čekao je da balon pukne, a zatim pokušao počistiti nered", ustvrdio je.
Nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Greenspan je snažno snizio kamatne stope kako bi podupro američko gospodarstvo te je poticao predsjednika Georgea W. Busha da ukloni Sadama Huseina zbog mogućih posljedica po globalna energetska tržišta.
Godine 2006. povukao se s čela Federalnih rezervi nakon rekordnih pet mandata. Već godinu dana kasnije američko tržište nekretnina počelo je naglo slabjeti, a Fed nije predvidio razmjere problema. Hipotekarna kriza ubrzo je srušila brojne banke i izazvala najtežu globalnu recesiju od Velike depresije.
Priznao da je imao previše povjerenja u slobodno tržište
Kritičari su tvrdili da su Greenspanove niske kamatne stope nakon 11. rujna potaknule eksploziju cijena nekretnina i prekomjerno kreditiranje. Također su smatrali da je njegov otpor regulaciji banaka i složenih financijskih instrumenata dodatno pogoršao situaciju.
U listopadu 2008. Greenspan je priznao da je imao previše povjerenja u slobodno tržište i da nije dovoljno ozbiljno shvatio opasnosti visokorizičnog kreditiranja. Vjerovao je da će se financijski sektor sam regulirati jer mu je to u vlastitom interesu.
Svjedočeći pred Kongresom, priznao je da su banke pokazale kako su njegova uvjerenja o slobodnom tržištu i protivljenju regulaciji bila pogrešna. "Pronašao sam grešku. Ne znam koliko je velika ni koliko će trajati. Ali ta me činjenica jako uznemirila", naveo je.
Alan Greenspan ostat će zapamćen kao čovjek koji je više od bilo koga drugoga oblikovao moderno američko gospodarstvo, navodi BBC. Dvadeset godina niz američkih predsjednika i milijuni građana smatrali su ga financijskim guruom i jamcem stabilnosti u teškim vremenima.
Upozoravao da Bidenova administracija prebrzo podiže kamatne stope
Tijekom iznimne karijere dobio je Predsjedničku medalju slobode u Washingtonu te počasno viteštvo koje mu je dodijelila kraljica Elizabeta II. I u kasnim devedesetima ostao je tražen ekonomski savjetnik i medijski komentator.
Nije bio sklon prvoj administraciji Donalda Trumpa, čiji je populizam opisao kao "krik boli" koji neće značajno podići životni standard građana. Kritizirao je i odluku Ujedinjenog Kraljevstva o izlasku iz Europske unije, nazvavši Brexit "najgorim mogućim ishodom".
2023. ponovno se pojavio na televiziji upozoravajući da administracija Joea Bidena prebrzo podiže kamatne stope. Stoti rođendan proslavio je u ožujku iste godine.
Svojim gotovo olimpijskim odmakom i dugogodišnjim upravljanjem američkim gospodarstvom, tijekom kojeg je BDP pao samo jednom, ostavio je dubok trag u modernoj povijesti SAD-a. Ipak, za njegove kritičare ugled mu je trajno narušen filozofskim protivljenjem regulaciji financijskog sektora te dvama velikim tržišnim slomovima koji su obilježili njegovu eru.