IZBORI za novog predsjednika Hrvatske gospodarske komore održat će se u ponedjeljak.

Tijekom današnjeg dana Upravni odbor Skupštini HGK predložio je kandidate za predsjednika. Oni će biti aktualni predsjednik HGK Luka Burilović, čelnik udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin i vlasnik riječke tvrtke Consmar Marin Lovrović koji se za šefa HGK kandidirao i na prošlim izborima.

Postavili smo im šest pitanja

Kandidati za čelno mjesto HGK svoje će programe predstaviti na spomenutoj izbornoj Skupštini, na kojoj će se tako završiti izbor predsjednika HGK za četverogodišnje mandatno razdoblje.

Smatrali smo shodnim svim kandidatima poslati šest istih pitanja o budućem radu HGK te objaviti odgovore, odnosno na taj način učiniti svojevrsno sučeljavanje.

Oreščanin i Lovrović su na pitanja odgovorili, no Burilović nije.

Evo zašto nismo dobili odgovore od Burilovića

Pitanja Buriloviću smo prvo poslali na e-mail adresu HGK, prije nego što je Upravni odbor Skupštine predložio kandidate.

"Većina pitanja koja ste poslali tiču se budućeg rada Hrvatske gospodarske komore, što je ujedno i sastavni dio programa svih kandidata koji se prijavljuju za čelno mjesto HGK.

Imajući tu činjenicu na umu, smatramo da svi kandidati trebaju biti podjednako zastupljeni s programima koje predstavljaju i to primarno na sjednici izborne Skupštine, na kojoj će se obratiti članovima Skupštine koji za njih, naposljetku, i glasaju.

Svi predstavljeni programi, kao i pitanja skupštinara za svakoga kandidata, bit će dostupni i općoj javnosti, s obzirom da je sjednica Skupštine otvorena za medije.

Podsjećamo kako je izborni proces još uvijek u tijeku, a o kandidatima koji će svoje programe predstaviti na Skupštini u ponedjeljak pravovremeno ćemo vas obavijestiti", odgovor je HGK koji prenosimo bez izmjena.

Pisali smo ponovo HGK, konstatiravši da ne vidimo zašto Burilović kao jedan od kandidata ne bi mogao odgovoriti, no stigao je sličan odgovor.

"Kako smo naveli u ranijem odgovoru, proces utvrđivanja valjanih kandidatura je u tijeku te će danas tijekom dana Upravni odbor Skupštini HGK predložiti kandidate za predsjednika HGK.

S obzirom da gospodin Burilović još uvijek službeno zastupa Komoru kao aktualni predsjednik, poštujući pravila i procedure izbornog procesa institucije te protukandidate, svoj će program rada za četverogodišnje mandatno razdoblje predstaviti na Skupštini u ponedjeljak, koja će biti otvorena za medije, a na kojoj će prisutni skupštinari kandidatima moći postavljati pitanja", odgovor je HGK.

Čudan kriterij

U svakom slučaju, argument kako ne možemo dobiti odgovore jer se radi o kandidatu u najmanju ruku je čudan jer pitanja ne bismo ni postavljali da se ne radi o kandidatu.

Svrha pitanja jest da dobijemo viziju budućeg smjera HGK od jednog od kandidata, a ne da ju ne dobijemo jer je on - kandidat. 

Inače, pisali smo nakon ovog odgovora i na e-mail Burilovića, ali odgovore opet nismo dobili.

Odgovore Oreščanina i Lovrovića prenosimo u cijelosti.

1) Trenutna plaća šefa HGK iznosi 23 tisuće kuna. Mislite li da taj iznos treba biti manji ili pak šef HGK treba biti volonter?

Oreščanin: To je iznos plaće koju je sadašnji predsjednik rekao da on prima, ja ću svakako provjeriti je li to zaista tako kada postanem predsjednik HGK. Ja planiram posao obavljati profesionalno i biti zaposlenik HGK jer je to zaista posao koji zahtijeva stopostotni angažman. Planiram također raditi za plaću kakvu imam sada u Poslovnoj inteligenciji, za koju mogu reći da je znatno manja od ovog iznosa.

Lovrović: Plaća treba biti veća. Ne treba biti volonter.

2) Što planirate s članarinama? Zakon koji je u proceduri omogućuje da male članice ne plaćaju članarinu. No, treba li općenito članstvo biti dobrovoljno?

Oreščanin: Članstvo mora biti dobrovoljno. Sadašnji prijedlog zakona stavlja u nepovoljan položaj srednja i velika poduzeća koja će morati plaćati članarinu, a usluge Komore će moći koristiti svi prisilni članovi. Komora mora poslovati na tržišnim principima i svojim članicama pružati kvalitetnu uslugu i na taj način privlačiti nove članice.

Lovrović: Članstvo se mora plaćati, i to duplo.

3) HGK ima pet potpredsjednika, šest direktora sektora te 20 predsjednika županijskih komora. Smatrate li da je to optimalan broj rukovodećeg kadra ili ga treba smanjiti, odnosno povećati? Mislite li da oni trebaju biti plaćeni ili bi trebali volontirati?

Oreščanin: Definitivno se mora napraviti reorganizacija i prilagoditi broj rukovoditelja broju zaposlenih. Jedan od operativnih ciljeva mog plana za HGK je da čelnici županijskih komora budu volonteri i da se općenito troškovi županijskih komora smanje i usklade s nivoom njihovih aktivnosti.

Lovrović: Treba smanjiti kvantitetu nauštrb kvalitete.

4) Komora izdvaja značajna sredstva za vozni park. Između ostalog, plaća i skupocjeni BMW 540i xDrive. Hoćete li otkazati leasing, kako ovog automobila tako i ostalih vozila nabavljenih preko leasinga, i smatrate li da se previše troši na vozni park, kao i na troškove reprezentacije?

Oreščanin: Gledajući javno objavljena financijska izvješća HGK, ima puno stavki na koje mislim da se troši jako puno, primjerice u 2018. 35 milijuna kuna na informiranje i marketing, 9 milijuna kuna na ostale intelektualne usluge i 6.7 milijuna kuna na donacije. Tu svakako spadaju i troškovi voznog parka. Osim poznatog BMW-a predsjednika, ne znam kakav je ostatak voznog parka, ali u svakom slučaju, sve što je neprimjereno i rastrošno ću sigurno riješiti u vrlo kratkom roku. Ja ću svakako trebati službeno vozilo, to će biti vozilo srednje klase, naravno, bez vozača. Mogu vam reći što sada vozim kao predsjednik Uprave Poslovne inteligencije, to je Audi A6 Avant 3.0 TDI AWD star 8 godina koji je prešao 280.000 km. Skupocjeni BMW 540i xDrive ćemo riješiti na način koji će biti komercijalno najpovoljniji za HGK

Lovrović: Ako je Komora ekskluzivna, onda i auto mora biti takav. Treba gledati rezultate uloženih sredstava dugoročno.

5) U kojem smjeru ćete voditi HGK u narednom mandatu, odnosno što mislite da bi trebala biti svrha Komore?

Oreščanin: Komora mora biti komora poduzetnika za poduzetnike. Vodit ću je u smjeru samostalnosti i neovisnosti o politici. Svrha Komore mora biti pomaganje članicama, hrvatskim kompanijama, u razvoju i proširivanju poslovanja te olakšavanju raznih birokratskih barijera s kojima se susreću. Također će važan dio aktivnosti biti usmjeren na lobiranje za poboljšanje poduzetničke klime i zakonske regulative u području gospodarstva i rada.

Lovrović: Svrha je da Komora postane kao što su Chamber of commerce u Velikoj Britaniji ili Camera di commercio u Italiji, koje imaju veliki ugled u tim zemljama i šire. Komora mora biti aktivni savjetnik vlade i gospodarstva.

6) Koji je prvi korak koji ćete napraviti kao predsjednik HGK?

Oreščanin: Svakako ću tražiti od potpredsjednika njihove mandate na raspolaganje jer su njih imenovali sadašnji i bivši predsjednici, a ja moram imati vlastiti kvalitetan tim suradnika u koje se mogu u potpunosti pouzdati.

Lovrović: Dati veći značaj pomorskoj industriji, osnivanju pomorskih kompanija (jugolinija). Dobiti dio kolača (za gospodarstvo) od 42 milijarde eura iz Europske unije.