NOVO istraživanje objavljeno u četvrtak u časopisu Cell, koje danas prenose i hrvatski mediji, pokazalo je da se genetska inačica novog koronavirusa, koji izaziva covid-19 i koja danas prevladava u svijetu, u laboratoriju pokazala sposobnijom da zarazi ljudske stanice od izvornog oblika koji se pojavio u Kini. Što to znači, HRT je pitao znanstvenika Gordana Lauca i prim. Bernarda Kaića, specijalista epidemiologije.

Gordan Lauc je za portal HRT-a rekao da se mutacije raznih virusa stalno događaju.

"To nije ništa neočekivano. Ovaj primjer promjene aminokiseline na položaju 614 spike glikoproteina je tipičan primjer kako se u nekom trenutku pojavi nova varijanta koja se 'natječe' sa starom varijantom. Dok je D614G varijanta bila iznimno rijetka u početku epidemije, sada je na nekim, no ne i svim mjestima u svijetu postala dominantna", ističe Lauc.

Kaže da prve objavljene analize pokazuju da ova nova varijanta proizvodi veću količinu virusnih čestica te da se zbog toga izgleda brže i uspješnije širi, no da ne uzrokuje teže oboljenje.

"Općenito je za očekivati da će one varijante koje se brže i bezbolnije šire s vremenom postati dominantne. To je zapravo jako dobro jer osobe koje razviju imunitet na tu blažu varijantu postaju otporne ili barem otpornije i na onu težu, tako da su barem u određenoj mjeri zaštićeni ako dođu u kontakt s bilo kojim sojem tog virusa", rekao je poznati hrvatski znanstvenik Gordan Lauc.

Kaić: Nova studija o prevladavajućem soju koronavirusa ne mijenja ništa

Za portal HRT-a Bernard Kaić kaže da su te studije zanimljive i prikazuju promjenu prevalencije/zastupljenosti specifičnih mutacija virusa SARS-CoV-2 kroz vrijeme.

Dodao je da na temelju kliničkih zapažanja iznose hipoteze o zaraznosti virusa koji ima te specifične mutacije i utjecaju tih mutacija na težinu kliničke slike i na adekvatnost postojećih seroloških testova.

Kaić je naglasio ipak da je sve potrebno potvrditi dodatnim istraživanjima.

"Još puno više je istraživanja potrebno da se utvrdi imaju li spomenute mutacije i njihova zastupljenost ikakvog utjecaja na svakodnevni život, na postupanje s oboljelima, na intenzitet traženja kontakata oboljelih, na stav prema bolesti uopće, na mjere za sprečavanje širenja bolesti u stanovništvu itd.", dodaje.

Poručuje i da u ovom trenutku rezultati te studije ne mijenjaju ništa ni za zaražene osobe, ni za rad zdravstvenog sustava niti utječu na epidemiološke mjere u stanovništvu.