POLITIČARI i epidemiolozi još uvijek razmišljaju kako i kada otvoriti granice, dozvoliti turistima ulazak u Hrvatsku i omogućiti turističkim radnicima da počnu spašavati što se još spasiti da. Spominju se obavezna testiranja, biološki pasoši, praćenje kontakata, ograničavanje broja gostiju, ali zapravo nitko još uvijek ne zna kako će izgledati turistička sezone i hoće li je uopće biti.

On-line konferencija

Danas je na tu temu održana on-line konferencija Smart Tourism na kojoj su Ivana Kolar iz Julius Rosea, Ivana Budin Arhanić iz Valamar Riviere, Siniša Topalović iz Horwath HTL-a, Jan de Jong iz Webpower Adrije i Christopher Hintergger iz austrijskog PKF-a pokušali dati odgovore što će se dogoditi s turizmom u sljedećim mjesecima i koje su strategije za privlačenje barem nekih gostiju. 

"Imamo šanse jer 75 posto gostiju dolazi automobilom"

"Domaći gosti nemaju veliku kupovnu moć niti ih ima dovoljno da bi mogli spasiti sezonu. Tko tvrdi da mogu je najobičniji populist. Hrvatska, ipak, ima šanse jer nam 75 posto turista dolazi automobilima, a ne avionima kao u Grčku, Egipat ili Tunis. U sljedećem periodu bit će vrlo važna bilateralna suradnja sa susjednim zemljama, posebno Slovenijom preko koje nam dolazi najveći broj turista, o pravilima prelaska granice", rekao je Siniša Topalović. Prema njegovim podacima dio gostiju koji nisu mogli doći u predsezoni već prebacuje svoje rezervacije za postsezonu, odnosno kasno ljeto i početak jeseni.

Kampovi i nautičari prvi bilježe rezervacije

"Ima novih bookinga u kampovima i nautičkom turizmu i to pokazuje da nije sve izgubljeno. Možemo se lagano veseliti da će rupa biti manje od 80 posto kako je prvotno predviđano", rekao je Topalović. Manjak od 80 posto gostiju, a time i prihoda ipak je ogroman, nepodnošljiv. Hrvatski turistički sektor zato bi morao početi razmišljati o drugim vrstama gostiju, pa i o onima koji bi se u Hrvatskoj mogli nešto dulje zadržati.

Treba se okrenuti digitalnim nomadima

"Procjenjuje se da će do 2025. godine biti preko milijardu digitalnih nomada, ljudi koji mogu raditi iz bilo kojeg mjesta na svijetu koje ima dobru internetsku vezu. Korona bi to mogla i ubrzati jer sve više kompanija shvaća da su ljudi jednako, ako ne i više produktivni kada sami biraju mjesto s kojeg će raditi. Hrvatska tu ima značajnih prednosti.

Prvo, jako je sigurna. Drugo, ima dobre internetske veze. I treće, dovoljno veliki broj ljudi govori engleski. Digitalnim nomadima može ponuditi jako dobar i kvalitetan način života kakav mogu imati malo gdje", smatra Jan de Jong, Nizozemac koji već godinama živi u okolici Splita i otamo uspješno vodi svoje poslovanje.

Svjesno kupovati lokalno

"Pitali su me zaposlenici kad će se vratiti u urede. Odgovorio sam im da se i ne moraju vraćati što se mene tiče. Pokazali su da su efikasni i od kuće", rekao je de Jong koji je nedavno pokrenuo akciju kojom pokušava hrvatske kompanije nagovoriti da svjesno kupuju domaće proizvode i tako pomognu proizvođačima, ali i cijelom društvu.

"To vam je kao i u obitelji, kada se smanje prihodi potrudite se da što manje novca izlazi van. Tako bi se trebale ponašati i tvrtke u Hrvatskoj, paziti da kupuju lokalne proizvode pa da novac ostaje unutar hrvatske ekonomije", rekao je de Jong.

Nadaju se impulzivnom trošenju nakon karantene

Ivana Budin Arahnić, pak, objasnila je da Valamar Riviera trenutno radi na nekoliko scenarija organiziranja prijema gostiju za trenutak kada se otvore granice i prvi turisti počnu dolaziti.

"Moramo naći optimalan put između zaštite i uživanja. Bez užitka nema ni turizma", rekla je.

I ona i ostali turistički radnici nadaju se da će se nakon otvaranja granica i u Europi pojaviti fenomen koji je već zabilježen u Kini. Riječ je o naglom skoku potrošnje i putovanja jer je ljudima dosadilo biti zatvorenima, bez mogućnosti kretanja i kupovine.