GOSTUJUĆI u Intervjuu tjedna Media servisa, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel govorio je o prvom prvomajskom e-prosvjedu u povijesti, zabrani rada nedjeljom, izmjenama Zakona o radu te o smanjivanju plaća u državnim i javnim službama. S Novoselom je razgovarala Andrea Barać.

Međunarodni praznik rada sindikati su ove godine iznimno proveli u e-prosvjedu, odnosno od 11 do 12 sati na platformi Zoom pod sloganom "Radnicima hvala - ali prvo prava". Progovorili su upravo o pravima koja im se uskraćuju inače, pa i za vrijeme pandemije koronavirusa.

O smanjenju plaća javnom sektoru: Gdje je ta solidarnost?

Novosel je uvjeren da su tim putem poslodavcima poručili: "Da sve ono čemu su se oni veselili da će u budućnosti sindikati teško organizirati radnike, jer će raditi kod kuće, na izdvojenim mjestima rada, na platformama, bit će ih nemoguće organizirati, evo današnjim prosvjedom smo pokazali kako će to biti moguće. Pokazali smo i da kada nam sve onemoguće, radnici će se moći organizirati, jer samo kada su radnici zajedno mogu zaštititi svoja prava."

Što se tiče smanjivanja plaća u državnom i javnom sektoru, osvrnuo se na zazivanu solidarnost i zapitao se gdje je ta solidarnost kad je vlada dala isti iznos potpore za radnike tvrtkama koje imaju pad prihoda od 20 posto, kao i onima koje su potpuno zatvorile svoja vrata.

"Sada kada je jedna i pol milijarde kuna samo za 3. mjesec data poduzetnicima u privatnom sektoru, kada će još toliko ili više dobiti za 4. i 5. mjesec, kada se doista bude vidjelo koliko je u stvari taj novac iskorišten, ne samo za očuvanje radnih mjesta nego za cjelovite plaće radnike, onda bi doista trebalo vidjeti treba li tada vlada, u svojstvu poslodavca, treba zadirati u plaće radnika u javnom i državnom sektoru", rekao je Novosel.

Istaknuo je i da ni u kojem slučaju neće pristati na izmjene Zakona o radu kojima bi se još više smanjila prava radnika.

Tvrdi da se ljudi zbog zabrane nedjeljom neće otpuštati, nego zapošljavati

"To je nešto što bi bilo van svake pameti. Primjer Italije i Španjolske, Danske, socijalnim sporazumom su se dogovarale mjere, no kod nas HUP-u kao nažalost jedinom reprezentativnom socijalnom partneru to ne pada na pamet. HUP bi htio da se svaki korak mijenja zakon što je van svake pameti."

Još jednom je ponovio da se zalažu za zakonsko ograničavanje radnog vremena nedjeljom i blagdanima, što je za sada na snazi samo tijekom mjera Nacionalnog stožera kako bi se suzbilo širenje koronavirusa. A na pitanje na čemu temelji pretpostavku da takav potez neće rezultirati masovnim otpuštanjem radnika, odgovorio je: "Uzmimo nažalost činjenicu da dnevno radnici u trgovini rade daleko više od propisanog radnog vremena od osam sati. Ako će poslodavci poštivati radno vrijeme radnika, ako će Državni inspektorat konačno raditi svoj posao i nadzirati radno vrijeme u sektoru trgovina, budite uvjereni da neće će biti viška radnika nego će sigurno 15 posto radnika dodatno trebati zaposliti."